Sumnje da postoji paralelni plan o regionalnom povezivanju kojima je bila opsjednuta prošla hrvatska vlast, prvi je poslije 3. siječnja 2000. izazvao predsjednik Europske komisije Romano Prodi na Zagrebačkom sastanku na vrhu spominjanjem carinske unije zemalja regije.

Još se nije stišala bura koju je izazvao glavni tajnik NATO-a lord George Robertson nedavnom izjavom da se regija treba ujediniti jer će se u protivnom raspasti, a u Beogradu je objavljena zajednička inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice da je potrebno sazvati regionalnu konferenciju o Balkanu.

Teško je, dakle, na sve to mahnuti rukom i reći kako su to samo neobvezujući prijedlozi, a da Hrvatska polako ali sigurno napreduje u svom »individualnom pristupu«. A što kaže Carl Bildt? On je u svom posljednjem političkom nastupu na sjednici Euroatlantskog partnerskog vijeća u Bruxellesu 8. lipnja izjavio da je ključ za samoodrživu stabilnost jugoistočne Europe u »dobro koordiniranoj međunarodnoj strategiji, usredotočenoj na ono što želimo postići u regiji kao cjelini«. Ako takva strategija izostane, cijeloj regiji prijeti »drugi krug dezintegracije s razarajućim posljedicama za naša nastojanja« diljem tog prostora, tvrdi Bildt posebno inspiriran zaoštravanjem sukoba u Makedoniji.

»Živjeti zajedno ili odvojeno nije pitanje karakteristično samo za balkanske doline, nego i za predgrađa Bruxellesa, Birminghama, Berlina (...) Naša politika mora biti više od svakodnevnog uspostavljanja prekida vatre. Mislim da nam je dužnost uspostaviti izgradnju struktura integracije i suradnje unutar postojećih država, kao i između tih država u regiji. Ne vjerujem da je rješenje u stvaranju novih država. A ne vjerujem ni da postoji bilo kakva mogućnost izgradnje tih integracijskih struktura sve dok ne razvijemo mnogo čvršću i dogoročniju politiku za regiju kao cjelinu«, rekao je Bildt zahvaljujući na dosadašnjoj »izvrsnoj suradnji« Ujedinjenim narodima, NATO-savezu, Uniji i OESS-u.