Washingtonski list piše kako je već i površni pregled dokumentacije Banke pokazao da je 12 visokih HDZ-ovih dužnosnika dobilo besplatne automobile, povoljne kredite i gotovinu u ukupnom iznosu koji premašuje 200.000 američkih dolara. Dalje se navodi kako rukom pisana knjiga potvrđuje da su milijuni dolara iz javnih fondova prebačeni bez obrazloženja u banke u Engleskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Sjedinjenim Državama. Za te je malverzacije The Washington Post optužio skupinu »mladih generala« HVO, očito aludirajući na generale Stanka Soptu, Zlatan Mijo Jelića, Zoran Šiljega, Ivan Medića i druge, te naveo kako je tobožnja borba HDZ-a protiv ugrožavanja hrvatskih interesa u Federaciji i BiH zapravo krinka kojom se štite unosni poslovi poput ilegalne trgovine naftom, cigaretama i ukradenim automobilima.

Vjesnikov novinar doznaje da je većina prozvanih u spomenutom tekstu najavila oštre javne reakcije. U Hercegovačkoj banci već ranije su izrazili sumnje da bi dokazi o tobožnjim ilegalnim radnjama mogli biti podmetnuti kako bi se opravdala akcija od 6. travnja kada je uz pomoć transportera SFOR-a, a po nalogu Petritschevog ureda, izvršen upad u banku, čime je ova novčarska kuća praktično uništena, a hercegovačko gospodarstvo bačeno na koljena.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je da su otkrivene kriminalne aktivnosti veće od očekivanih, a neslužbeni izvori tvrde da bi se to moglo odnositi na slučajeve tzv. pranja novca, o čemu je kao ilegalnoj aktivnosti domaće zakonodavstvo prilično neodređeno i neprecizno kada je riječ o načinima njegova sprječavanja. No, nitko ozbiljan zapravo ne dvoji da je Hercegovačka banka uništena ne zbog kriminala, već prije svega da bi se spriječilo formiranje hrvatske autonomije.

Visoki službenik HDZ-a BiH, s kojim je Vjesnik kontaktirao u utorak, tvrdi da su ovi netočni navodi očita medijska priprema kako bi se u eventualnom ponavljanju civilnih prosvjeda (a takva mogućnost nije isključena vezano za nametanje uprava u javnim poduzećima u Hercegovini od središnjih vlasti u Sarajevu, op.A.Z.) Stabilizacijske snage upotrijebile na drugačiji način, odnosno da ne bi mirno promatrale civilna okupljanja, već eventualno ušle u otvorene sukobe s ciljem razbijanja demonstracija. »Oni unaprijed stvaraju alibi za eventualne žrtve među civilnim stanovništvom, tvrdi taj dužnosnik HDZ-a.

U svakom slučaju, napetosti između međunarodnih predstavnika i Hrvata u Hercegovini mogle bi porasti nakon najnovijih događaja. Potencijalni detonatori krize mogli bi biti uhićenja nekih od vodećih hrvatskih političara u BiH iz reda HDZ-a, ali i mogući nasilni koraci kada je riječ o upravi u tvrtkama poput »Aluminija«, Elektroprivrede HZ HB ili Hrvatskih pošta i telekomunikacija u Mostaru.

Alenko Zornija