Suđenje umirovljenom generalu i alkarskom vojvodi Mirku Norcu i tzv. gospićkoj skupini, optuženima za ratni zločin, počelo je "pripetavanjem" braniteljskog tima s očekivanim zahtjevima za izuzećima, u konkretnom slučaju sutkinje koja predsjeda sudskim vijećem i predsjednika riječkog Županijskog suda. Rezultat je odgoda početka suđenja koje bi se, najvjerojatnije, trebalo nastaviti 3. srpnja, posve vjerojatno i izvjesno opet u Županijskom sudu u Rijeci i pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić. Što se dobilo? Za sada samo odgoda za vrijeme koje će okrivljenici i dalje biti u pritvoru.

Početak suđenja obilježen je i prosvjedom u organizaciji Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata s kojega je još jednom zatraženo puštanje pritvorenika na slobodu i prekid suđenja do donošenja ustavnog zakona o kaznenom neprogonu branitelja. Hoće li pravosudne vlasti udovoljiti tim zahtjevima? Izgledi su nikakvi. I što poslije svega ostaje? Ništa osim sudskog procesa koji zasigurno sa željom da se odvija što efikasnije i, naravno, pravednije iščekuju i sami okrivljenici.

Sinjani Norcu vjeruju. Međutim, u svakoj državi koja teži vladavini prava, pa tako i u Hrvatskoj, istina se u ovakvim slučajevima može dokazati samo na sudu. Kada je izdan nalog za Norčevo privođenje - on je "nestao". Tražio je i dobio jedino garanciju da neće biti izručen Haagu i poslije toga došao je u riječki zatvor znajući što ga čeka. Dragovoljnim dolaskom u Rijeku i stavljanjem na raspolaganje sudu Norac je potvrdio da se ne boji stati pred hrvatsko pravosuđe.

Istovremeno s najavom optužnice i izdavanjem naloga za privođenje Mirka Norca započeli su prosvjedi potpore umirovljenom generalu i alkarskom vojvodi. Možda su i ti prosvjedi pomogli da se Haag izjasni nezainteresiranim za Norca i ostalu četvoricu okrivljenih za slučaj Gospić. Tako je Haag prebacio teret na hrvatsko pravosuđe, ali mu i dao priliku da tijekom sudskog procesa dokaže da u Hrvatskoj vlada pravna država, bez obzira kakav će biti ishod sudskog postupka.

Naravno da će se sudski postupak Norcu i drugima odvijati pod nadzorom Haaga, ali po hrvatskim, a ne haaškim normama. U tom kontekstu - današnji pritisci na sud izravno su usmjereni protiv Norca i ostalih. Kao da ih se uporno želi vidjeti u Haagu. Jer, poznato je, u statutu Tribunala stoji i odredba po kojoj Haag nezadovoljan tijekom procesa u nacionalnim sudovima u svakom momentu može preuzeti postupak. A takav rasplet sigurno nije priželjkivan ni za okrivljenike ni za hrvatsko pravosuđe.