ZAGREB - Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, zatražio je jučer u pismu premijeru Račanu da Vlada hitno ocijeni hoće li zbog izjave o korumpiranosti pravosuđa pokrenuti stegovni postupak protiv Radovana Ortynskog, glavnoga državnog odvjetnika. Za jučer u 14 sati najavljena prisega Radovana Ortynskog, glavnoga državnog odvjetnika, pred predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem, odgođena je iz tehničkih razloga.

Međutim, očito je pravi razlog otkaza prisege izjava i reakcije na izjavu Ortynskog novinarima koji su pratili konferenciju u Ljubljani o istraživanju i kaznenom progonu korupcije u javnom sektoru. U jučerašnjem priopćenju Crnić, koji se poziva na izvještaje u medijima, navodi da je Ortynski svojom izjavom nanio štetu ugledu državnog odvjetništva i da Vlada kao ovlašteno državno tijelo po Zakonu o državnom odvjetništvu hitno ocijeni ima li mjesta pokretanju stegovnog postupka glavnoga državnog odvjetnika.

- Kao predsjednik Vrhovnog suda ocjenjujem da je takva izjava nedopustiva, jer bez ikakvih argumenata baca tešku optužbu na suce Vrhovnog koji su donijeli tu odluku, ali i na sudbenu vlast u cjelini. Državno odvjetništvo je kao pravosudno tijelo stranka u kaznenom postupku i ovlašteno je sudske odluke kojima nije zadovoljno pobijati na zakonom predviđen način. Ocjene koje je glavni državni odvjetnik iznio nedopustiv su način komuniciranja sa sudom - navodi Crnić i na kraju svoga pisma premijeru Račanu ističe da on s R. Ortynskim nema namjeru komunicirati preko medija.

Dušan Miljuš

Iako se pronio glas da je Ortynski tražio potporu, u Uredu predsjednika kažu da se Mesić, poštujući trodiobu vlasti, ni na koji način ne miješa u sudstvo i da je primanje Ortynskog u skladu sa 93. člankom Ustava po kojemu se predsjednik države brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. S obzirom na razvoj situacije nakon izjave Ortynskog u Sloveniji i reakcije sudaca, predsjednik Mesić je i razgovor s Ortynskim iskoristio da dobije što više informacija o razlozima istupa državnog odvjetnika koji je optužio hrvatsko pravosuđe za korupciju. (jp)

ZAGREB - Hrvatska je ove godine otprilike na sredini ljestvice korumpiranosti koju izrađuje međunardona nezavisna udruga Transparency International. Točnije, Hrvatska je s ocjenom 3,9 na 47. mjestu ljestvice na koju je ukupno uvrštena 91 zemlja. Među najmanje korumpirane zemlje Transparency International uvrstio je redom Finsku, Dansku i Novi Zeland, a među najkorumpiranije zemlje Bangladeš, Nigeriju i Ugandu. Te podatke predstavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Transparency Hrvatska Josip Kregar, napomenuvši da je Hrvatska visoko među tranzicijskim zemljama, izuzmu li se Slovenija, Mađarska i Estonija, koje su dobile ocjenu višu od pet. Bolje rečeno, negdje smo u rangu s latinskoameričkim zemljama. Ljestvica Transparency Internationala, objasnio je Kregar, odraz je mišljenja javnosti i poslovnog svijeta.

- Govori se o korupciji na visokoj razini - upozorio je Kregar, koji je zaključio kako su reforme zastale zbog opstrukcije onih kojima one ne odgovaraju, ali i zbog toga jer ni vlada ni političke stranke nisu pokazali dovoljno snage.

- Ne trebamo svece nego ljude koji će znati odijeliti javni interes od interesa svoje obitelji - rekao je predsjednik Matice hrvatske Boris Maruna te odrecitirao svoju pjesmu "Hrvati mi idu na jetra". (gd)

Ivica Crnić u svom obraćanju premijeru Račanu pozvao se na stavak 6. članka 84. Zakona o Državnom odvjetništvu, prema kojem je izjavom nanesena šteta ugledu Državnog odvjetništva. Kad bi se tvrdnje I. Crnića pokazale točnima, Vlada bi R. Ortynskog mogla kazniti najblaže ukorom, a najteža bi kazna bila razrješenje s dužnosti. No mogla bi državnog odvjetnika kazniti i novčano - uskratiti mu do trećinu plaće najdulje šest mjeseci.

Sva nagađanja o razlozima odgode prisege Radovana Ortynskog, prve takve odgode u novijoj povijesti Sabora, prekinuo je Zlatko Tomčić na konferenciji za novinare, objasnivši da je to njegova osobna odluka.

- Ovu odgodu treba tumačiti na samo jedan način - kao moje izražavanje protesta na način javne rasprave u medijima i u hrvatskoj javnosti između glavnoga državnog odvjetnika, koji je pravosudno tijelo, i sudbene vlasti u RH. U medijima su se pojavili napisi kao komentar puštanja na slobodu dvojice pritvorenika zbog odluke Vrhovnog suda RH. Gospodin Ortynski to je komentirao riječima da je Vrhovni sud donio nezakonitu odluku i da je to dokaz da je pravosuđe korumpirano. Kao predsjednik zakonodavne vlasti RH ne mogu se pomiriti s činjenicom da dijelovi sudske vlasti i pravosudnih tijela javno komuniciraju na ovakav način - kazao je Tomčić.

- Osobno ocjenjujem da je riječ o krajnje neprimjerenom načinu komuniciranja, o vrlo teškoj javnoj optužbi postupaka i presuda Vrhovnog suda, što držim potpuno neprihvatljivim. Dakako, bit će potrebno provjeriti i autentičnost ove izjave koju su mediji prenijeli i zato ne mogu bilo što prejudicirati, ali sam držao da u novonastaloj situaciji nije primjereno održati čin prisege glavnoga državnog odvjetnika pred predsjednikom Hrvatskog sabora. Budući da drugih ovlasti nemam, ovo treba tumačiti isključivo kao moj osobni revolt ili revolt predsjednika zakonodavnog tijela - rekao je Tomčić, najavivši da će, s obzirom na novonastalu situaciju, zatražiti i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.

- Zatražit ćemo izvještaj od predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika o meritumu stvari i zauzeti stajalište ne o gospodinu Ortynskom, nego o rješavanju problema na koji se upozorava - kazao je jučer novinarima zamjenik premijera dr. Goran Granić, komentirajući zahtjev predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića da se poduzmu stegovne mjere prema državnom odvjetniku Radovanu Ortynskom.

- Zamjeramo javnu polemiku, to nije dobro, jer se stvari i problemi trebaju rješavati na način kako je to predviđeno - zaključio je Granić, najavljujući da će se vjerojatno sastati s gospodinom Ortynskim. (ik)