Slijedi li novi politički pritisak iz Haaga na Hrvatsku — pitanje je koje ovih dana opet, nakon nekoliko mjeseci političkog "mira", izvire kao nova stara tema i inače usijane hrvatske unutarnjopolitičke scene. Teze su to koje imaju uporište u analitičkom zaključku "dobro informiranih", koji, prateći kako je cijela medijsko-politička pažnja oko Haaga trenutačno usmjerena na privođenje "srbijanskog kontingenta" osumnjičenika, poput "dragulja u haaškoj kruni" Slobodana Miloševića, kao kralja balkanskih novovjekih ratnih zvjerstava, te vukovarskih izvršitelja zločina Mrkšića, Šljivančanina i Radića — zaključuju kako nakon srbijanskog kontingenta slijedi opet okretanje Hrvatskoj. Radi uspostavljanja, kako se to voli tumačiti, "ravnoteže", Haag bi po toj teoriji uskoro mogao opet pokucati na vrata Zagreba. Kako se tvrdi, slijedi podizanje optužnica za dva generala HV-a i jednog visokopoziconiranog policijskog dužnosnika.

Ime generala Ante Gotovine, koji je sada u mirovini, a bivši je vojni zapovjednik oslobodilačkih postrojba Hrvatske vojske, zapovjednik sektora Jug u operaciji Oluja, izgleda da je "pretplaćeno" na medijsko-političke spekulacije vezane uz Haag. Nakon što je iznova iz "dobro informiranih vladinih krugova" stigla obavijest kako se haaška tužiteljica Carla del Ponte namjerava, nakon što utaži interes prema Beogradu, iznova okrenuti zahtjevima prema službenom Zagrebu, svi su odmah počeli spominjati jednog od mogućih hrvatskih budućih kandidata za Haag — generala Antu Gotovinu.

Pretpostavke kažu kako je on zanimljiv Haagu jer ga se sumnjiči zbog odgovornosti za "prekomjerne topničke udare na Knin, te zbog odgovornosti za ubijanje srpskih civila i vojnika u završnoj fazi Oluje". Analitičari su već prije iznosili kako se takve haaške sumnje temelje na, realno vrlo dvojbenim, informacijama prikupljenim od "haaških informatora" poput, primjerice, tajanstvene srpske organizacije "Veritas" iz Banje Luke, koju predvodi Savo Štrbac, inače dužnosnik Martićeve tvorevine i agent srbijanskih obavještajnih službi. Gotovina više pažnje ne polaže ni izvješćima HHO-a, koji je Haagu poslao procjene i analize, a koje govore (izvještaj iz 1999.) kako je "za vrijeme Oluje i nakon nje pobijeno najmanje 410 civila srpske nacionalnosti, a njih sto tisuća ostalo je bez svoga doma".

Ante Gotovina, četrdeset petogodišnji general za kojega se mnogi slažu da ima veću osobnu karizmu od već uhićenog Mirka Norca jer je, kako tvrdi jedan poznavatelj, "Norac vojvoda, Krstičević je draga splitska ’beba’, a Gotovina je najveća karizma i odrednica Domovinskog rata" — ovih dana, koje provodi na odmoru na moru, potpuno je miran.

"Nisam na bedasti način optimist, nego sam realan kada tvrdim da je i ova nova spekulacija s Haagom i sa mnom samo proizvod političkih igara", kaže za "Slobodnu" Gotovina, pokazujući na neki način kako ipak ima točnije informacije o samom sebi nego što to imaju razni "dobro informirani" krugovi koji stalno "guraju" njegovo ime u prvi plan interesa haaških tužitelja.

"Tko bi mene i zašto ispitivao, onda mogu isto tako ispitivati cijelu hrvatsku naciju, ja sam pojedinac koji je ostvario zadani zadatak — mi smo pobjednici u ratu, završetak kojega nam je omogućio da imamo današnju demokraciju, ja bih mogao samo odgovarati u slučaju da nisam uspio obaviti zadani zadatak — pobijediti u oslobodilačkom ratu", tvrdi Gotovina, pojašnjavajući kako zna da "nije učinio ništa loše, a u svakom ratu se gine i s jedne i s druge strane, uostalom sve je to već prošlost i moramo se okrenuti kao nacija izgradnji budućnosti".

Gotovina općenito smatra kako je cijela ova spekulacija zapravo "posao političara koji su za to plaćeni". Na pitanje kako gleda na suradnju generala Petra Stipetića, koji je obavio duge razgovore s haaškim istražiteljima, Gotovina će reći: "To je Stipetićeva stvar, ja ne pripadam niti jednom scenariju." Gotovina očito i dalje drži kako je riječ o prepucavanjima političara i dnevnopolitičkim interesima, a "žalosno je što su ti interesi nadnacionalni".

Nakon lansiranja novih spekulacija kako slijedi iznova haaški pritisak na aktualnu hrvatsku vlast, nedvojbeno je točno kako se iznova otvara za hrvatsku političku realnost Pandorina kutija, čije smo reakcije i posljedice vidjeli prije nekoliko mjeseci kada je konkretno počeo "slučaj Norac".

Analitičari tvrde: — Dođe li do nastavka ove "generalske priče" i uslijede li takvi haaški zahtjevi (tužiteljica Del Ponte je ovih dana izravno kazala kako nju "ne zanimaju političke destabilizacije koje slijede u zemljama koje moraju izručiti osumnjičenike"), bit će to znak kako međunarodna zajednica nije više zainteresirana održavati političku stabilnost Vlade premijera Ivice Račana, te kako za ovo područje ima novih planova i — pogled upućuje na nove političke ljubimce!