U narodu se kaže da nikad jedna nevolja ne dolazi sama - primijenjeno na državne financije, to bi značilo ne samo da je ove godine otežano punjenje proračuna, nego Hrvatsku baš ove godine kači i otplata najvišeg godišnjeg iznosa vanjskoga duga. Jasno da su rate koje dolaze na naplatu sadržane u projekciji proračuna, no kad se zna da se prihodi ne slijevaju u državnu blagajnu onom dinamikom i količinom kojom su planirani, dimenzije vanjskog duga - zastrašuju.

Ukupna glavnica koju treba vratiti ove godine iznosi oko 1,70 milijardi američkih dolara, čemu treba, naravno, dodati još gotovo pola milijarde dolara kamata, točnije 456,3 milijuna. Sveukupno, znači, u ovoj godini svijetu moramo platiti čak više od dvije milijarde dolara! U odnosu na zadatak koji stoji pred njom u ovoj godini, Vlada zbilja može uzdisati za prošlom godinom, kada je trebalo platiti tada vrtoglavih 1,3 milijarde dolara glavnice i 404 milijuna dolara kamata. Osim toga, zabrinjava i nastavak rasta vanjskog duga, premda su analitičari početkom godine procjenjivali da će vanjski dug u 2001. godini stagnirati na oko 10,2 milijarde dolara. Uvjet za tu stagnaciju, jasno, bilo je ostvarenje prihoda od privatizacije, koji su, sad se vidi, izostali, pa se opet posegnulo za novim zaduživanjima. Međutim, upozoravaju analitičari, vanjski dug već zvoni, ako ne na uzbunu, a onda na veliki oprez. Koncem ožujka, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanje vanjskog duga bilo je sljedeće - ukupni iznos dugoročnih i srednjoročnih kredita bio je 10,2 milijarde dolara, a 945 milijuna dolara su kratkoročni krediti. U ožujku je, pak, ostvareno povećanje inoduga za 2,45 posto ili 266,5 milijuna dolara, pa je ukupno hrvatski vanjski dug dosegao 11,151 milijardu dolara! Drugim riječima, to je čak 53,85 posto procijenjenog BDP-a, odnosno više od 2400 dolara per capita! Takvo stanje inozemnog duga utjecat će, procjenjuju stručnjaci, na povećano opterećenje otplata nakon 2006. godine. No, kad je riječ o ovoj godini, najteži posao trebao bi biti gotov do konca srpnja. Do tada, naime, Hrvatska treba vratiti i najveći dio duga koji "sjeda" na račun ove godine. Osim što zastrašuje brojka duga koja nas čeka, čak i nakon što sve to izbrojimo i podmirimo u ovoj godini, stručnjake, a možda još i više - gospodarstvenike, zabrinjava i što bi dug prema svijetu i obveza plaćanja iz "okrnjenog" proračuna mogla prolongirati neka plaćanja države domaćim dobavljačima, povećati porezno opterećenje, smanjiti subvencije... Ako se, pak, uzmu u obzir procjene da iznos duga ne bi smio biti veći od 30 posto BDP-a, proizilazi da je Hrvatska već godinama, točnije od 1997. godine, u takozvanoj "zoni visoke zaduženosti". Zabrinjava to što Vladini dužnosnici i dalje uporno tragaju po svijetu za novim kreditima, jer je novo zaduženje najjednostavniji način za stabilizaciju državnih financija. No, je li i najbolji i najpravedniji prema budućim generacijama? Ne čude stoga prognoze "katastrofičara", no čini se i vrlo realistične, da će vanjski dug do konca godine debelo prijeći 12 milijardi dolara.

Iz podataka HNB-a uočljivo je da je doba znatnog povećavanja zaduženosti u inozemstvu uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu i kada je dug iznosio 5,3 milijarde dolara. Već koncem iduće 1997. godine vanjsko zaduženje Hrvatske popelo se na 7,4 milijarde USD, koncem 1998. godine na gotovo 9,6 milijardi, dok je 1999. godina završena s više od 9,8 milijardi USD duga. O uzlaznom kretanju zaduženosti prema inozemstvu govori i podatak da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao s 24,2 posto u 1996. godini na 33,4 posto u 1997., odnosno 45 posto u 1998. godini, 48,5 posto u 1999. godini, te oko 50 posto u 2000. godini, s tendencijom daljnjeg rasta u 2001. godini. Utješno je tek da se, zahvaljujući poboljšanom kreditnom rejtingu zemlje, sada postižu bolji uvjeti zaduživanja.

Najveći udio u vanjskom dugu koncem ožujka imao je sektor države - porastom od 6,5 posto ili za 317,3 milijuna dolara, ostvarena je razina od čak 5,2 milijardi dolara, što će, prema procjenama stručnjaka, utjecati na otplatu nakon 2006. godine. Banke su također povećale inozemni dug za 2,53 posto (na 1,6 milijardi dolara), dok su smanjenje inozemnog duga zbog dospjelih otplata u prvom kvartalu zabilježili HNB (za 3,32 posto) na 151,7 milijuna dolara, te stanovništvo i ostali nefinancijski sektori - na 3,135 milijardi dolara. Po prvi se puta bilježi i pad izravnih stranih ulaganja, koje statistika piše kao vanjski dug, a koja su pala za 0,32 posto i zadržala se na razini 1,063 milijarde dolara.