GOSPODARSKI KRIMINAL Bivši članovi Savjeta za privatizaciju HT-a osumnjičeni da su državu oštetili za 215 milijuna kuna

ZAGREB - Sredinom ovoga tjedna policija je, kako neslužbeno doznajemo, dovršila istragu i podnijela kazene prijave protiv predsjednika Uprave HT-a Ivice Mudrinića, bivšeg ministra financija i potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Borislava Škegre i bivšeg ministra pomorstva, prometa i veza Ivana Pavlovića, koji su bili i članovi Savjeta za privatizaciju HT-a, te još nekoliko sudionika u privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Razlog je za prijave, kako doznajemo, sumnja da su od 1997. do 1999. godine, u vrijeme privatizacije HT-a, počinili kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su državu navodno oštetili za više od 215 milijuna kuna. U MUP-u nam jučer tu informaciju nisu htjeli ni potvrditi ni demantirati, a u nadležnom Državnom odvjetništvu rekli su kako kaznene prijave još nisu primili.

Kako doznajemo, kriminalistička je obrada provedena na temelju anonimne prijave protiv odgovornih u HT-u zbog sumnje u štetnost ugovora o koncesiji.

Ivan Pavlović, uime Vlade, i Ivica Mudrinić, uime HT-a, sklopili su 1999. ugovor kojim se HT-u dodjeljuje koncesija na 30 godina. Prema tom ugovoru, HT treba plaćati naknadu za, koncesiju koja iznosi 0,1 posto godišnjeg bruto prihoda. Problem je u tome što Pravilnik o visini naknade za obavljanje telekomunikacijskih usluga jasno propisuje da korisnik u prvoj godini mora platiti 200 milijuna kuna naknade za ustupanje koncesije te da naknada za korištenje koncesije iznosi jedan posto godišnjeg bruto prihoda, pri čemu se u prvoj godini mora platiti 20 milijuna kuna, a jedan posto naknade plaća u sljedećih 29 godina.

Budući da HT nije platio državi naknadu za ustupanje koncesije i nije platio naknadu za korištenje koncesije koju propisuje Pravilnik, uturđeno je da je država time oštećena za oko 215 milijuna kuna samo u prvoj godini korištenja koncesije. Umjesto plaćanja državi, taj je novac ostao HT-u, što se može smatrati protupravno stečenom imovinom. Ako bi HT i dalje plaćao naknadu od samo 0,1 posto a ne onu propisanu Pravilnikom, izračunali smo da bi ukupna šteta za proračun, do isteka koncesije, mogla iznositi blizu 1,3 milijarde kuna!

Prijava je podnesena i protiv Škegre, i to, doznajemo, zato što je sve to učinjeno uz njegovo znanje, tj. uz dogovor sa Škegrom, koji je i sudjelovao u izradi Pravilnika i ugovora. Upućeni su tada tvrdili da je mala naknada za koncesiju bila jedan od uvjeta za dobru cijenu koju su pristali platiti Nijemci. Istraga o privatizaciji HT-a počela je još prije nekoliko mjeseci. Policija je utvrdila da je Škegro iskoristio svoj položaj i sklopio ugovor o pružanju savjetničkih usluga s Tomislavom Matićem. Na taj način Škegro je navodno oštetio državu za oko 630.000 kuna.