ZAGREB, 1. srpnja - Hrvatska jednostavno nije dovoljno bogata da bi mogla dječji doplatak isplaćivati i djeci posebnih kategorija roditelja koji mjesečno zarađuju i više od petnaest tisuća kuna. Nitko ne spori da je dječji doplatak u osnovi pravo djeteta a ne roditelja, no novca za to jednostavno nema pa bi njegovu isplatu trebalo ograničiti na djecu iz obitelji kojima doplatak znači ozbiljnu pomoć. Dakle, da ga se tretira kao svojevrsni izdatak za socijalu. Za porodne naknade predlaže se, prema nekim informacijama, da se isplata skrati sa šest na tri mjeseca.

To su samo neki od prijedloga koji se u Banskim dvorima posljednjih tjedana »vrte« u potrazi za načinima da državna blagajna ozbiljnije uštedi. Naime, državni tekući rashodi opasno su nadmašili tekuće prihode (porezi i slično, bez privatizacije). Kome se, kako i koliko prava na novac iz državne blagajne može oduzeti, odnosno koga i u kojoj mjeri natjerati da u nju dodatno uplaćuje - raspravlja se iza čvrsto zabravljenih vrata, no neki su prijedlozi ipak »procurjeli«.

Kako Vjesnik saznaje, posljednjih dana ponajviše se raspravlja o prihodima i rashodima vezanim uz umirovljenike i roditelje (dječji doplaci i porodne naknade). Ministarstvo rada i socijalne skrbi usporedilo je te izdatke sa sličnim stavkama u proračunima drugih tranzicijskih zemalja i, tvrdi se, ustanovilo da su ta prava u Hrvatskoj obilnija nego u državama s kojima se možemo uspoređivati po gospodarskoj snazi.

Od premijera Ivice Račana očekuje se da nakon povratka s jednotjednog krstarenja odluči hoće li se ti i slični prijedlozi prezentirati javnosti kako bi se ispitale reakcije građana, ali i čelnika te saborskih zastupnika koalicijskih stranaka. Oni su dosad, naime, zadiranja u slična prava obično dočekivali »na nož«, u maniri prave oštre opozicije. Njihovu podršku tako utemeljenog rebalansa proračuna na prvim jesenskim saborskim sesijama zasad je teško očekivati. U razgovorima za Vjesnik pokazali su da su skloniji dodatnom zaduženju države nego takvim oblicima proračunske štednje.