Izvori bliski samom vrhu Vlade Nacionalu su potvrdili da je prodaja 16 posto dionica Hrvatskog Telekoma njemačkom Deutsche Telekomu definitivno dogovorena. "Udio koji će DT-u donijeti kontrolni paket u HT-u njemačkoj tvrtki bit će prodan za 500 milijuna eura, a hrvatska Vlada usto je pristala na to da HT ostane monopolist na području fiksnog telefonskog sustava još pune tri godine", rekao je za Nacional izvor blizak samom vrhu Vlade. Kako doznajemo, Vlada više nema namjeru mijenjati svoju poziciju u pregovorima, pa se u ovom trenutku čeka tek odluka njemačke strane, za koju se vjeruje da će biti donesena vrlo brzo. Na taj način bit će napokon realizirana transakcija koja će u velikoj mjeri riješiti probleme koje Vlada ima s popunom državnog proračuna, a njenu vrlo skoru realizaciju u Vladi su doživjeli i kao nedvosmislenu podršku njemačke vlade. Naime, kako je njemačka vlada većinski vlasnik DT-a, njihovo preuzimanje HT-a u hrvatskoj su Vladi u ovom trenutku doživjeli i kao nedvosmislenu podršku Njemačke aktualnoj vlasti u pokušajima da se nađe što bezbolniji izlazak iz teške ekonomske krize.

Nakon što preuzme kontrolni paket dionica u HT-u, njemačka tvrtka započet će veliku čistku među tzv. "middle managementom". Naime, prije otprilike pola godine završena je interna istraga o kriminalnim radnjama unutar HT-a, za koju je DT angažirao svoje privatne istražitelje. Nakon dugotrajnog "snimanja stanja" unutar tvrtke privatni istražitelji otkrili su da je u regionalnim centrima HT-a, ponajviše u Splitu, razina potkradanja tvrtke iznutra naprosto nevjerojatna te da iznosi za koje je tvrtka na taj način oštećena dosežu više desetaka milijuna maraka. No, iako su otkrili načine na koje se tvrtka potkrada i većinu umiješanih u te aktivnosti, te izradili preciznu procjenu štete, u DT-u nisu htjeli poduzimati nikakve konkretne akcije sve dok ne preuzmu većinski paket dionica u HT-u. Dobri poznavatelji prilika u HT-u tvrde da je takav potez DT-a potpuno razumljiv. Da su te mjere poduzeli odmah nakon što je privatna istraga DT-a okončana, tvrtka bi uvelike poboljšala svoje poslovanje i to bi vjerojatno utjecalo i na povećanje iznosa koji bi DT morao izdvojiti za 16 posto dionica. Mjere "čišćenja" menedžmenta na srednjoj razini unutar tvrtke koje se DT sprema poduzeti, taj dio menadžmenta zasigurno neće razveseliti. Upravo zato, dio Vlade uvjeren je da su baš ti krugovi na sve moguće načine nastojali opstruirati i usporiti proces druge faze privatizacije HT-a, jer su svjesni da preuzimanje većinskog paketa dionica od strane DT-a za njih znači ne samo prekidanje dobro uhodanih mehanizama potkradanja tvrtke, već i definitivni ostanak bez radnih mjesta. Međutim, u Vladi su uvelike podijeljena stajališta o tomu koliko je tzv. "middle management" doista mogao učinkovito opstruirati sam proces pregovora o drugoj fazi privatizacije HT-a.

I dok se o mogućoj učinkovitosti opstrukcija na toj razini još uvijek uvelike raspravlja, sve je više Vladinih dužnosnika koji vjeruju da je koncem proteklog tjedna prodaju DT-a tzv. "medijskom diverzijom" ozbiljno pokušao opstruirati jedan od ministara u Vladi.

Izvori bliski Vladi Nacionalu su potvrdili da je u tijeku neformalna istraga kojom se nastoji ustvrditi kako je u javnost dospjela informacija o dovršenju policijske istrage o umiješanosti bivših članova Savjeta za privatizaciju HT-a u navodne kriminalne radnje u tijeku prve faze privatizacije HT-a. Naime, Jutarnji list je u subotu, 30. lipnja, objavio tekst u kojemu se navodi da je policija sredinom prošlog tjedna, "kako neslužbeno doznaju", dovršila istragu i podnijela kaznene prijave protiv predsjednika Uprave HT-a Ivice Mudrinića, bivšeg ministra financija Borislava Škegre, bivšeg ministra pomorstva, prometa i veza Ivana Pavlovića i još nekoliko sudionika u privatizaciji HT-a. U tekstu se ukratko opisuje zašto ih se tereti za zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i navodi da MUP tu informaciju nije niti potvrdio niti demantirao, te da u nadležnom državnom odvjetništvu kaznene prijave još nisu primili.

U ionako kaotičnom ozračju pregovora, u situaciji u kojoj je kronično netaktični potpredsjednik Vlade Slavko Linić nekoliko dana prije toga iznova potpuno besmisleno optužio novinare za rušenje cijene HT-a, pojava teksta u Jutamjem listu u Vladi je izazvala potpunu nevjericu.

Štoviše, izvori bliski samom vrhu Vlade tvrde da su potpredsjednik Vlade Slavko Linić i zamjenik premijera Goran Granić njime bili naprosto šokirani zato jer je vijest o dovršenju policijske istrage o umiješanosti bivših visokil državnih dužnosnika u sumnjive radnje tijekom prve faze privatizacije HT-a bila poznata samo najužem državnom vrhu Konkretno, ona je bila poznata Uredu predsjednika, čelništvu Sabora i ministrima u Vladi, što bez sumnje navodi na zaključak da je ovaj put definitivno netko iz tih krugova u odlučujućoj fazi pokušao opstruirati završetak pregovora.

Naime, policija je istragu o tom slučaju okončala još 12. lipnja, a ne sredinom proteklog tjedna, kako tvrdi Jutarnji list. Toga dana Policijska uprava zagrebačka dostavila je općinskom državnom odvjetniku u Zagrebu posebno izvješće o tom slučaju. Manje zbog toga što su u policiji vjerojatno bili svjesni svih okolnosti pregovora koji su u tijeku, a prije svega zbog toga što već duže vrijeme kriminalističke obrade nastoje dovršavati bez pompoznih medijskih objava, tako su i vijest o okončanju ove obrade potpuno "prešutjeli" sve do 27. lipnja.

Tek toga dana su tu informaciju u kratkim crtama opisali u Sažetku sigurnosnih događaja. Riječ je o internom izviješću koje se šalje na adrese Sabora, Ureda predsjednika i Vlade, te nije namijenjeno javnosti, a sastavlja se povremeno. Policija ga u posljednje vrijeme sastavlja krajnje pažljivo, u njemu navodi što je manje moguće detalja, jer su i ranije upravo iz tih izvješća do javnosti stizale vijesti o policijskim aktivnostima koje oni nisu imali namjeru publicirati. Dan nakon sastavljanja tog Sažetka, 28. lipnja, o cijeloj obradi sastavljenoje i interno policijsko izviješće.

U njemu se opisuje da postoji osnovana sumnja da su Ivan Pavlović, Ivica Mudrinić Borislav Škegro, Ivan Mijatović i Vladimir Filipović zloporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju. Tadašnjeg ministra pomorstva, prometa i veza Pavlovića i predsjednika Uprave HT-a Mudrinića tereti se zbog potpisivanja Ugovora o koncesiji HT-u na 30 godina, koji je suprotan Pravilniku o visini naknade za obavljanje telekomunikacijskih usluga. Po tom pravilniku korisnik u prvoj godini mora platiti 200 milijuna kuna naknade za ustupanje koncesije a naknada za korištenje koncesije iznosi jedan posto godišnjeg bruto prihoda. Pritom se u prvoj godini mora platiti 20 milijuna kuna, a jedan posto naknade plaća se u sljedećih 29 godina. Umjesto pod tim uvjetima HT je potpisao koncesijski ugovor temeljem kojega treba plaćati naknadu za koncesiju u visini od 0,1 posto godišnjeg bruto prihoda.

Kako HT nije platio naknadu za ustupanje koncesije propisanu Pravilnikom, policija je utvrdila da je država tako oštećena za 215 milijuna kuna samo u prvoj godini korištenja koncesije, te da bi do isteka koncesije, ukoliko HT nastavi plaćati naknadu od samo 0,1 posto, bila oštećena za 1,3 milijarde kuna.

U policijskom izviješću stoji da su Mudrinić i Pavlović sporni ugovor o koncesiji potpisali na temelju prethodnog dogovora s bivšim ministrom financija Borislavom Škegrom, bivšim predsjednikom Nadzornog odbora HT-a Ivanom Mijatovićem i odvjetnikom angažiranim u poslovima privatizacije Vladimirom Filipovićem. U internom izvješću stoji da su oni sudjelovali u svim pripremnim radnjama pri donošenju Zakona o telekomunikacijama, Pravilnika i prijedloga Ugovora o koncesiji i dobro znali da će na taj način HT oštetiti državni proračun. Uza sve to u izvješću je detaljno opisano zašto se za zloporabu položaja i ovlasti terete Borislav Škegro i Tomislav Matić, koga je Škegro angažirao za davanje savjetničkih usluga. Škegro i Matić su 30. prosinca 1997. sklopili Ugovor o pružanju savjetničkih usluga. Na temelju tog ugovora Škegro je preuzeo obvezu plaćanja školarine za Tomislava Matića u SAD-u i retroaktivno mu uplatio školarinu za školske godine 1996/97. i 1997/98.- u visini od 305.614 kuna. Škegro je to, po tvrdnjama policije, učinio prije no što je Matić započeo s davanjem savjetničkih usluga. Usto, Škegro je preuzeo obvezu plaćanja razlike kamatne stope za stambeni kredit koji je Tomislav Matić podigao u Privrednoj banci Zagreb. Konkretno, Škegro je preuzeo podmirenje iznad 2 posto kamatne stope i na temelju toga Matiću isplatio još 329.812 kune, te tako po tvrdnjama policije sveukupno oštetio proračun za 635.427 kuna.

Neki krugovi bliski Vladi tvrde da nipošto nije slučajan niti pritisak koji je na državno odvjetništvo napravio Jutarnji list objavljujući vijest po kojoj je zamjenik premijera Goran Granić navodno zatražio stopiranje istrage protiv Škegre i Mudrinića pod izlikom da će to biti pogubno za prodaju HT-a. Neki Vladini dužnosnici tvrde da se tim napisom pokušalo dodatno kompromitirati pregovore Vlade i DT-a, ali i navodnim političkim pritiskom na Državno odvjetništvo, a klasičnoj maniri medijskog ganga Grupo, relativizirati policijsku istragu i ako zaštititi bivše HDZ-ove uglednike. Početkom tjedna izvori bliski HT-u novinare su informirali o svom stajalištu po kojem u prvoj fazi privatizacije HT-a ne vide ništa sporno. Tako su, objašnjavajući kako je zapravo potpisan Ugovor o koncesiji HT-a i kada su izrađeni sporii pravilnici, pokušali ustvrditi da policijska istraga neće polučiti podizanje optužnice. Unatoč tomu što će dnevni tisak još vjerojatno danima lamentirati o tomu kakav će biti epilog tog slučaja, sve te rasprave najvjerojatnije neće dovesti do željenog rezultata. Kako stvari stoje, svi ti pritisci najvjerojatnije neće mati niti bitnih posljedica za okončanje dugih i mukotrpnih pregovora o prodaji kontrolnog paketa dionica HT-a DT-u, ili će unaprijed amnestirati bivše HDZ-ve dužnosnike, za koje postoji osnovana sumnja da su u toj transakciji drastično oštetili državni proračun.