Vjesnik: 04. 07. 2001.
Izruče li se Haagu generali HSLS izlazi iz petorke?
Dražen Budiša tvrdi da ne zna ništa o imenima generala koja se spominju u medijima i ustraje na stavu da Hrvatska ne smije pristati na izručenje svojih časnika / Odnosi hrvatskih vlasti i Haaga dosta su dobri pa ne očekujem velika iznenađenja, kaže Zdravko Tomac/ Zlatko Kramarić smatra da je Miloševićevim izručenjem Hrvatskoj sužen manevarski prostor za eventualna suđenja / Zlatko Tomčić i Vesna Pusić smatraju neprimj
erenim komentirati bilo što dok optužnice nisu podneseneZAGREB, 3. srpnja – Moguće haaške optužnice protiv dvojice generala Hrvatske vojske i jednoga visokoga policijskog dužnosnika, o čemu se u hrvatskim i stranim medijima već dulje nagađa, sasvim sigurno će vrlo brzo biti tema koja će zaokupiti vladajuću koaliciju.
Moguće izručenje nekoliko hrvatskih časnika Haaškom sudu za ratne zločine dodatno je potencirano nakon što je u zatvor u Haagu stigao bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. Procjenjuje se da je nakon toga Hrvatskoj sužen manevarski prostor, te da će se vrlo teško, gotovo nikako, moći »zaskočiti« Haag eventualnim suđenjima u zemlji.
Kako će vladajuća koalicija reagirati na moguće optužnice iz Haaga?
Čelnici petorke nisu u izjavama Vjesniku htjeli o tome nagađati, tvrdeći da su to zasad samo medijske spekulacije. Tako nam je lider HSLS-a Dražen Budiša rekao da on ne zna ništa o imenima generala koja se spominju u medijima. »Znam samo da se o tome šire glasine. Ali, na koordinaciji
vladajuće petorke o tome nismo obaviješteni, niti smo o tome raspravljali. Stoga mislim da je u ovom trenutku nepotrebno odgovarati na takvo hipotetičko pitanje.Hrvatska ima, prema mome mišljenju, definirane okvire suradnje s Haaškim sudom – i to u rezoluciji Hrvatskog sabora, u zaključcima Vlade i u razgovorima koje je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte vodila s našim političkim dužnosnicima«, smatra Budiša.
S obzirom na njegovu decidiranu tvrdnju od prije nekoliko mjeseci – da Hrvatska ne smije pristati na izručenje svojih časnika koje bi Haag teretio prema zapovjednoj odgovornosti – zanimalo nas je ustraje li Budiša na tome i sada. »Da, ostajem kod te svoje tvrdnje«, odgovorio je, što znači da bi eventualno izručenje generala Haagu moglo dovesti i do izlaska HSLS-a iz vladajuće koalicije.
I potpredsjednik Sabora i dužnosnik SDP-a Zdravko Tomac tvrdi da ništa službeno nije čuo o mogućim optužnicama. »Znam da se u javnosti o tome spekulira. Procjenjuje se da će nakon izručenja Miloševića Haaški sud ići dalje. I sam predsjednik Mesić je rekao da se očekuju nove optužnice ne samo za Srbiju«, napominje Tomac. Prema njegovu mišljenju, odnosi hrvatskih vlasti i Haaga »dosta su dobri, pa stoga ne očekujem neka velika iznenađenja, što ne znači da se neka optužnica neće uputiti u Hrvatsku«.
Na pitanje kako će Zagreb reagirati ako stignu optužnice za tzv. objektivnu zapovjednu odgovornost, Tomac odgovara: »Hrvatska se treba držati Ustavnog zakona o suradnji s Haagom sve dok smatra da ga ne treba promijeniti. Ali, ako se otvore neki novi problemi u toj suradnji, Hrvatska u svakom slučaju treba donositi odluke koje su u njenu interesu, te barem tražiti najmanje loše rješenje«, poručio je Tomac.
I predsjednik LS-a Zlatko Kramarić misli da su nakon Miloševićeva izručenja mogući jači pritisci na našu Vladu, te da je Hrvatskoj sužen manevarski prostor za eventualna suđenja u zemlji.
»A ja sam uvijek bio skloniji tome da hrvatski sudovi otvore te procese i nije mi jasno zašto se s time oklijeva«, pita Kramarić koji, kao i Tomac, smatra da Hrvatsku obvezuje Ustavni zakon o suradnji s Haagom. »Moguće izručenje hrvatskih generala bit će sigurno novi kamen kušnje za vladajuću petorku, posebno zato što još od ranije ima naznaka da o tome među nama nema konsenzusa, odnosno baš se na toj temi pokazuju sve ideološke razlike među nama. Bit će to novi izazov za opstanak petorice, čije je zajedništvo ionako krhko, pa stoga očekujem vrlo burno političko ljeto«, najavljuje Kramarić.
Ako se hrvatski časnici budu teretili za ratne zločine prema zapovjednoj odgovornosti, lider LS-a nije siguran da Hrvatska može izbjeći izručenje. »Ne znam jesmo li mi u prigodi reagirati tako da kažemo – nema izručenja. Ako tako odgovorimo, moramo biti spremni i na moguće posljedice. U takvim okolnostima, najbolje bi bilo tu temu staviti na dnevni red Sabora, a ne da se mi u petorci oko toga nadmudrujemo. Upravo u Saboru bi, i teorijski i praktično, trebalo definirati što je to zapovjedna, a što individualna odgovornost. Uostalom, Sabor će zasjedati cijeli srpanj, pa ne vidim razloga da se ne raspravi i o tom važnom pitanju, jer bi to mogao biti i trenutak hrvatske katarze«, zaključuje Kramarić.
Predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić nije želio ništa reći o mogućim haaškim optužnicama sve dok se o njima govori na razini spekulacija. »Naučilo me iskustvo u posljednjih godinu dana, od početka afere Stipetić pa nadalje, da o tim temama ne treba govoriti u hipotezama. Ako se to eventualno dogodi, bit ću spreman to komentirati«, kaže Tomčić. Smatra da sadašnje rasprave o haaškim optužnicama u medijima mogu samo štetiti interesima Hrvatske i potencijalnim okrivljenicima, ali i interesima onih koji već daju izjave o tome. Tomčić misli da preuranjene izjave mogu »samo stvarati konfuziju u javnosti«.
Ni čelnica HNS-a Vesna Pusić, kako nam je prenio njen glasnogovornik, nije htjela komentirati moguće optužnice, smatrajući to »neprimjerenim sve dok optužnice nisu podignute«. »Zasad su to sve samo nagađanja«, tvrdi Pusić. A na pitanje što će Vlada učiniti ako se zatraži izručenje nekih generala, šefica narodnjaka odgovara da će »stajalište Vlade ovisiti o konkretnoj situaciji«, ne precizirajući misli li pri tome na optužnice za zapovjednu odgovornost. Za razliku od svojih koalicijskih partnera, Vesna Pusić misli da je jedna od opcija koja Vladi stoji na raspolaganju – i mogućnost suđenja u Hrvatskoj.
Ivka Bačić i Miroslava Rožanković