RIM - Hrvatska je Vlada, čini se, popustila pritiscima slovenske i u Hrvatskoj će biti pohranjena polovica otpada iz Nuklearne elektrane Krško. U Hrvatsku bi, naime, trebala stići polovica nuklearnog otpada ne postigne li se dogovor s Moskvom. Rusija se priprema postati glavno spremište nuklearnog otpada iz cijeloga svijeta i već postoji mjesto određeno za to, kao i ugovori s velikim proizvođačima električne energije s nuklearnim pogonom. No, ne budu li pregovori s Moskvom povoljni, Hrvatska će vjerojatno morati preuzeti "svoju" polovicu otpada iz Krškog.

Italija vrlo pozorno prati hrvatsko-slovenske pregovore o nuklearki, jer ne samo što se elektrana nalazi u njezinoj blizini (posebno se u vrijeme srbijanskog napada na Sloveniju pisalo o prijetnji Beograda da će gađati Krško) i što bi otpad mogao biti u Hrvatskoj, nego i zato što je u Italiji referendumom održanim osamdesetih godina zabranjena gradnja nuklearki, a tri koje su postojale morale su biti zatvorene. Dakle, talijanska je javnost osjetljiva na tu problematiku, a u jučerašnjem broju tršćanski list "Piccolo" pisao je da će slovenski i hrvatski premijeri, Janez Drnovšek i Ivica Račan, na sastanku 20. srpnja raspravljati i o problemu nuklearnog otpada. Tada će biti određeno koliko će nuklearnog otpada "biti deponirano na hrvatskom teritoriju bude li ruski odgovor negativan". Prije konačnog ugovora, i parlamenti u Ljubljani i Zagrebu trebali bi potvrditi svoj eventualni pristanak.

Nuklearka u Krškom završava svoj radni ciklus 2023., do kada bi trebala proizvesti oko 19.000 prostornih metara nuklearnog otpada, što znači da bi Hrvatska trebala preuzeti više od 9000 prostornih metara. "Piccolo" piše da bi navodno Hrvatska mogla preuzeti uskladištenje svoga otpada, protiv čega su ne samo ambijentalisti, već i turistički radnici. Protiv odlaganja nuklearnog otpada pokraj Kostajnice već je prikupljeno oko 15.000 potpisa, prenosi tršćanski list.