Londonski "The Times" i zagrebački "Nacional" jučer su istovremeno objavili vijest o zapečaćenim tajnim haaškim optužnicama koje su već stigle u Zagreb. "The Times" ne spominje imena, već samo podatak da je riječ o dvjema optužnicama, da su za njih doznali iz diplomatskih izvora na Europskom ekonomskom forumu u Salzburgu te da se Hrvatska sada priprema za političku dramu koja će uslijediti izručenjem ratnih zločinaca Haagu. "Nacional" je, međutim, po dobrom običaju, otišao dalje, te je poimence spomenuo tko su navodni kandidati za Haag iz Hrvatske i za koja ih djela u Haagu navodno sumnjiče.

Povezujući ono što pišu i jedne i druge novine, riječ bi mogla biti o dvjema optužnicama: jedna bi obuhvaćala događaje u Medačkom džepu 1993., uz koje se vežu imena generala Rahima Ademija i umirovljenog generala Mladena Markača, a druga se odnosi na događaje u vrijeme Oluje i nakon nje, i to na južni sektor, za koji je bio odgovoran danas također umirovljeni general Ante Gotovina. Ali, u oba slučaja riječ je samo o zapovjednoj odgovornosti, a ne o izravno izvršenom ratnom zločinu.

Haag je navodno već prije nekoliko mjeseci izradio te optužnice, ali njihovo je izvršenje blokirano na zahtjev Ivice Račana, koji je, kako pišu novine, od Carle del Ponte tražio da Srbija najprije izruči Miloševića. Srpski vožd sada je u Haagu i haaška tužiteljica više ne vidi zapreke tome da i prvi hrvatski generali završe u Haagu. I Račanov neodređeni odgovor, kao i onaj dvosmisleni Mesićev, znak je da se oko hrvatskih generala nešto kuha.

Gotovina je već i prije u nekoliko navrata spominjan kao mogući putnik u Haag, i to zbog događaja tijekom "Oluje" i nakon nje u južnom sektoru, gdje je bio zapovjednik. Dokazi na koje se poziva Haag u najvećoj se mjeri temelje na nalazima Hrvatskoga helsinškog odbora, koji je utvrdio da je u južnom sektoru u to vrijeme likvidirano 410 srpskih civila te da je planski onemogućen povratak izbjeglih Srba sustavnim razaranjem 22.000 kuća i stambenih objekata.

U operaciji "Medački džep", u kojoj je u rujnu 1993. Ademi sudjelovao kao zapovjednik Zbornog područja Gospića, a Markač kao zapovjednik specijalne policije, prema tvrdnjama Haaga do temelja je razoreno 11 sela sa srpskim pučanstvom i ubijeno više od 80 Srba, od kojih su 29 bili civili. To je 1994. utvrdila ekspertna komisija UN-a, koja je predložila kažnjavanje Ademija, a i Mirka Norca, koji je tada bio zapovjednik 9. gardijske brigade u Gospiću.

Sada premijer Račan treba otvoreno reći hrvatskoj javnosti postoje li te optužnice ili ne. Ako je to točno, Hrvatsku čekaju teški politički potresi, a vjerojatno i žestoki otpori daljnjoj suradnji s Haagom.

U skladu s praksom haaškog tužiteljstva njegova glasnogovor-nica Florance Hartmann odbila je komentirati navode londonskog "The Timesa" prema kojima su u Zagreb stigle zapečaćene optužnice protiv hrvatskih zapov-jednika.

Z. Despot

Londonski je "Times" objavio da su u Hrvatsku stigle dvije zapečaćene optužnice protiv visokih hrvatskih vojnih dužnosnika, a u Hrvatskoj se pretpostavlja da je riječ o generalima Gotovini i Ademiju. Upitan o tome, premijer Ivica Račan na jučerašnjoj je konferenciji za novinare tražio razumijevanje za suzdržanost o tom pitanju. Nije želio ništa ni potvrditi ni opovrgnuti već je samo rekao da će idućih dana predstavnici Vlade razgovarati s tužilaštvom Haaškog suda. Tek nakon tog razgovora bit će preciznijih odgovora. (dk)

- Do Ureda predsjednika nije stigla nikakva službena informacija o mogućem podizanju haške optužnice protiv bilo kojeg generala - tvrdi general Imra Agotić, savjetnik za vojna pitanja predsjednika Mesića. - No, za zločin nema nikakve razlike je li ga počinio djelatni ili umirovljeni časnik. Vojnim osobama, aktivnima i umirovljenima, sudi se jednako kao i civilima i mjerodavni su civilni sudovi pa i za zločine ove vrste. Ono što se s vojnog aspekta može učiniti su određene stegovne mjere, od opomene do oduzimanja oduzimanje čina, za one djelatne vojne osobe za koje se dokaže da su počinile zločin. Stegovne mjere se mogu donositi i prije i poslije sudskog procesa, ali i paralelno s njim - objasnio je general Agotić. (jp)