Je li 500 milijuna eura dobra ili loša cijena za 16 posto dionica HT-a, nije jednostavno pitanje. Zbog snažna plesa dolara na tečajnim listama unatrag dvije godine teško je novu transakciju jednostavno uspoređivati s cijenom od 850 milijuna USD, koliko su HDZ-ove vlasti postigle za 35 posto HT-a. Ipak, uzmu li se prosjeci tečaja dolara u posljednje dvije godine, čini se da je postignuta cijena - tu negdje. Međutim, ne treba zaboraviti da je lani zbog odgađanja nastavka privatizacije HT-a RH morala uzeti tzv. mosni kredit. A HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker više je puta upozoravao da je to skup zajam. Na nj će se morati platiti 300-injak milijuna kuna kamata, pa bi toliko trebalo umanjiti novougovorenu cijenu ako se žele praviti usporedbe. Taj mosni kredit, potvrdio nam je jučer ministar financija Mato Crkvenac, bit će vraćen 28. rujna. Čini se da je novac unaprijed potrošen.

Inače, 500 milijuna eura predstavlja 6,6 posto ukupnih ovogodišnjih proračunskih prihoda koji su tzv. tehničkim rebalansom podignuti na 55,3 milijarde kuna.

Sada se spekulira kako je 1999. godine DT pristao podići svoju ponudu u samo nekoliko dana za 293 milijuna USD, možda zbog toga jer mu je osiguran povoljan ugovor za koncesiju u fiksnoj telefoniji, a dopušten mu je i monopol u fiksnoj telefoniji do početka 2003. godine. Tek nedavno zbog tog je Ugovora o koncesiji MUP podnio prijave protiv Škegre, Mudrinića i Pavlovića. Iz HT-a se sada brane kako je Pravilnik o naknadama koji propisuje plaćanje naknade od 1 posto od ukupnih prihoda stupio na snagu nakon sklapanja Ugovora o koncesiji koji je HT-u omogućio plaćanje deset puta manje naknade. Međutim, naši izvori upozorili su nas kako Ugovor o koncesiji ništa ne mijenja jer Zakon o telekomunikacijama propisuje da se naknada plaća prema Pravilniku te stoga nema veze što je on stupio na snagu nešto kasnije. Ukupno HT do isteka koncesije zahvaljujući tome navodno može uštedjeti 1,3 milijarde kuna. Riječ sada ima pravna struka.