Te se uštede, smatra Linić, mogu tražiti u porodnim naknadama te u »nekontroliranim izdacima po nekim drugim socijalnim pravima«. Imamo, kazao je, za iste osobe socijalne izdatke po nekoliko osnova pa se događa da su socijalni primici veći nego plaće zaposlenih. Potpredsjednik Vlade objašnjava da se neće dirati u mogućnost stjecanja tih prava, nego će se smanjiti broj korisnika socijalnih primitaka po različitim osnovama. Sada, ističe, treba dovesti socijalnu politiku u sklad sa stvarnim prihodima i imovinom, što je velik posao. No, Linić priznaje da se u tome ove godine neće postići znatni efekti što, po njegovim riječima, znači da je nužno rezati izdatke za održavanje imovine, zatim za određene investicijske zahvate ili za redovne djelatnosti ministarstava.

Dakle, još je teško razaznati gdje će Vlada ostvariti proračunske uštede od gotovo dvije milijarde kuna. Vremena je malo, a izjave Vladinih dužnosnika su različite pa neki među njima još kao rješenje spominju uštede na mirovinama i dječjim doplacima. Proračunski deficit za 2001., prema onome što je usuglašeno s Međunarodnim monetarnim fondom, ne smije biti veći od 5,3 posto bruto društvenog proizvoda, pa se može očekivati da će se, uz konzultacije s predstavnicima Fonda, vrlo skoro znati koji će se potezi povući do kraja godine.

Što se tiče prihoda od privatizacije, Linić je uvjeren da se do kraja godine može ostvariti ukupno 6,5 milijardi kuna, dok u Ministarstvu financija računaju na najviše pet milijardi.

»Uz Dubrovačku i Croatia banku te Coatia osiguranje, do kraja godine možemo započeti s prodajom pojedinih dijelova Ine. Tu su još dionice nekih velikih tvrtki i banaka. Postoji petnaestak takvih mogućnosti gdje su pojedinačni prihodi ispod 50 milijuna eura, ali ako sve to ostvarimo, imat ćemo planirane privatizacijske prihode«, kazao je Linić.