ZAGREB - Glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu Carla del Ponte zaista je uputila dvije tajne, zapečaćene optužnice u Hrvatsku, i to još prije mjesec dana. Optužnice, koje je potvrdio sudac, s nalozima za uhićenje bile su uručene Vladi. Na te je optužnice premijer Ivica Račan uzvratio pismom u kojem je iznio prigovore i opaske i zbog toga je tužiteljica jučer došla u Zagreb. Razgovori su bili dugotrajni, gotovo četiri sata, a sudjelovali su, osim premijera, i zamjenik dr. Goran Granić, ministar dr. Stjepan Ivanišević i predstojnik Ureda za suradnju s Haaškim sudom Orsat Miljenić. Nakon toga je gđa del Ponte dala kratku izjavu brojnim novinarima, ali nije odgovarala na pitanja.

- Došla sam kako bih premijeru Račanu objasnila koji su pravni razlozi zbog kojih moram odbiti njegove zahtjeve. Dosad smo imali izvrsnu suradnju s hrvatskom Vladom u svakom pogledu, ali najteži test za svaku zemlju, za svaku vladu jest izručenje optuženih sudu u Haagu. Izručenje Miloševića je primjer takva krajnjeg testa za srpsku Vladu kako bi pokazala da je spremna na potpunu suradnju s mojim uredom. Nema povoljnog vremena ni za koju Vladu kako bi učinila neki težak potez i ja inzistiram na tome da hrvatska Vlada, ne zbog Beograda, nego zbog vlastitih međunarodnih obveza, nastavi s realizacijom naloga za uhićenje - rekla je tužiteljica, objašnjavajući kako ne može govoriti o zapečaćenim optužnicama.

- Nikad nismo dovodili u pitanje legitimitet bilo koje akcije Hrvatske vojske i policije na njezinu vlastitom teritoriju. Mi ne kriminaliziramo vaš Domovinski rat. Bavimo se individualnom odgovornošću na visokoj razini zapovjednog lanca. Ostala pitanja koje biste htjeli postaviti u vezi s optužnicama, možete postaviti samo optuženima, njihovoj obrani ili čak i hrvatskoj Vladi - rekla je Carla del Ponte te odmah otišla, ispričavajući se što mora ići.

Premijer Ivica Račan sazvao je za danas izvanrednu sjednicu hrvatske Vlade o toj temi na kojoj će se odlučiti o daljnjim postupcima. Na pitanje novinara zašto se usprotivio optužnicama, Račan je objasnio kako se nije usprotivio, nego je izrazio prigovore i opaske povodom optužnica, ali o tome, jer riječ je o tajnim optužnicama, ne može govoriti. Na pitanje je li Carla del Ponte odredila neki rok u kojem Vlada mora odgovoriti zahtjevima, Račan je rekao da to valja pitati tužiteljicu.

S. Perica

Neposredno nakon objavljivanja informacije o sadržaju razgovora između Račana i Carle del Ponte političari vladajuće koalicije uglavnom nisu znali ništa više od toga. Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, zato i nije htio ništa komentirati. Potpredsjednica njegove stranke Đurđa Adlešić rekla je da treba postići nacionalno suglasje i izbjeći sve što bi dovelo do pada Vlade i izolacije Hrvatske. U HSLS-u se sinoć redovito sastalo Malo vijeće, koje se bavilo proračunskim problemima. Čelnici stranke komentirali su da to što sastanak u Banskim dvorima traje četiri sata nije dobar znak. U koaliciji je bio postignut dogovor da premijer pokuša postići da se sva suđenja Hrvatima osumnjičenima za ratne zločine obave u Hrvatskoj, pa se pretpostavilo da dugotrajni sastanak znači da to nije postignuto. Nakon izjave Budiše otprije nekoliko mjeseci da neće stati ni iza jednog izručenja nekog hrvatskog časnika zbog široko definirane zapovjedne odgovornosti, otvorilo se pitanje kako će se postaviti HSLS ako se izručenje nekog hrvatskoga generala ne bude moglo izbjeći.

Dr. Vesna Pusić, predsjednica HNS-a drži da nema nikakva razloga da budemo posebno iznenađeni. Pretpostavlja da ljudi koji uime Vlade surađuju s Haaškim sudom imaju sve potrebne informacije i nema razloga da ne budu donesene prave odluke. Misli da bi Hrvatska bila u stanovitoj prednosti da je sama procesuirala zločine.

Dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a rekao je da hrvatska javnost i Sabor moraju biti upoznati sa rezultatima razgovora i sadržajem tih dviju optužnica. I to zato što su se neke ranije pripreme za optužnice temeljile na neprihvatljivim ocjenama da je Hrvatska napala tobožnju "republiku srpsku krajinu". HDZ se protivi izjednačivanju žrtve i agresora, te zahtjevima za izručenje utemeljenima na nevjerodostojnim dokazima, osobito onima na objektivnoj zapovjednoj odgovornosti ili na revizionističkim ocjenama o naravi Domovinskog rata, odnosno na tezi o građanskom ratu.