Jutarnji list: 08. 07. 2001.
POLITIČKA EKONOMIJA
Većina stranaka ima razrađen sustav kojim puni blagajnu novcem iz državnih tvrtkiPolitičke stranke financiraju se novcem gradskih javnih poduzeća
Iz javnih se poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba na legalan, ali moralno upitan način financiraju stranke. Gruba računica pokazuje da se, u slučaju da svi članovi redovno plaćaju svojoj stranci, radi o 600-tinjak tisuća kuna koje godišnje iscure iz javnih poduzeća u stranačke blagajne
Piše: Tomislav Krasnec
ZAGREB - Iz javnih poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba svaki se mjesec posredno, preko članova nadzornih odbora, slijeva novac u blagajne stranaka koje su imenovale svoje ljude u te odbore. Svaka stranka koja ima mandat u Gradskoj skupštini, od SDP-a do HDZ-a, imenuje dio članova nadzornih odbora i pritom ih obvezuje na to da određ
eni postotak svojih mjesečnih naknada daju u fond za financiranje stranke.Tako se na legalan, ali upitno moralan način iz javnih poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba financiraju stranke. Gruba računica pokazuje da se, u slučaju da svi članovi redovno plaćaju svojoj stranci, radi o 600-tinjak tisuća kuna koje godišnje iscure iz zagrebačkihjavnih poduzeća u stranačke blagajne.
Podobnost jača od struke
Prema riječima poslovnog tajnika stranke Josipa Leke, SDP propisuje da članovi nadzornih odbora koje je ta stranka postavila moraju davati 20 posto zarade. U HNSu taj postotak iznosi 25 posto, isti je i u HDZ-u. I HSLS ima jednak sustav financiranja stranke, ali haeselesovci nam, nakon što je Jutarnji list otkrio da je u Nadzorni odbor Tržnica i veletrž
nice Zagreb imenovana i Nada Budiša, nisu željeli reći ništa o toj temi. Supruga Dražena Budiše, kada smo otkrili njezin angažman u NO-u, nije skrivala da dio naknade mora davati u stranku. U nedostatku preciznih podataka iz HSLS-a može se samo pretpostaviti da je taj postotak oko 20-25 posto, koliki je i u svim drugim strankama. U 19 nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba ima 111 mjesta, a stranke koje osvoje mandate u Gradskoj skupštini dogovorom podijele ta mjesta sukladno izbornom rezultatu. Stranke u nadzorne odbore imenuju, u pravilu, stranačke Ijude, koji često nemaju potrebnu naobrazbu za dužnost koju trebaju obavljati. Zato se i događa da se podjela obavi daleko od očiju javnosti.U prošlom sazivu Gradske skupštine SDP je imao najviše gradskih zastupnika, pa je dobio i najveći broj mjesta u nadzornim odborima - 31. HSLS je, kao druga najjača stranka, dobio 22 mjesta, HNS 20, HDZ 11, LS devet, DC sedam, ASH četiri, HSS četiri, a HSU dva.
Mjesečne naknade za članstvo u nadzornim odborima gradskih poduzeća iznose oko 1900 kuna, pa smo neslužbenom računicom došli do približne svote koja je iz javnih poduzeća završila u stranačkim blagajnama.
Neki izbjegavaju obveze
Preko svojih predstavnika u nadzornim odborima, blagajna gradskog SDP-a u godinu dana sudjelovanja u gradskoj vlasti napunila se sa 140 tisuća kuna iz javnih poduzeća.
HDZ je na isti način, preko svojih 11 članova, izjavnih poduzeća "ubrao" oko 62 tisuće kuna. Čan Izvršnog odbora gradskog HNS-a Ivan Kelvišer potvrdio je da u njihovoj stranci postotak iznosi 25, pa gruba računica pokazuje da su narodnjaci u godinu dana "izvukli" iz javnih poduzeća u stranačku blagajnu oko 114 tisuća kuna.
Ista računica pokazuje da se blagajna HSLS-a preko stranačkih predstavnika u nadzornim odborima napunila za svotu od 100.000 (ako za stranku ide 20 posto naknada) do 124.000 kuna (ako za stranku ide 25 posto naknade). Kod manjih stranaka koje su sudjelovale u prošlom sazivu Gradske skupštine - LS, ASH, HSS, DC, HSU - te su svote mnogo manje, ali opet nisu zanemarive.
Ipak, u pojedinim nas strankama uvjeravaju kako se o tim iznosima može govoriti samo kao o "nominalnim", jer ne plaćaju svi članovi nadzornih odbora redovito svoje obveze prema stranci koja ih je imenovala.
Većina stranaka razradila je i pravilnike prema kojima dužnosnici i saborski zastupnici moraju davati dio svojih zarada u fond za financiranje stranke. Ipak, financiranje zagrebačkih organizacija stranaka putem članstva u nadzornim odborima gradskih poduzeća dosad je bilo dobro zatajeno. S takvim sustavom stranci ne može biti u interesu imenovati u nadzorni odbor stručnu, nestranačku osobu, jer preko nje možda neće uspjeti "prebaciti" novac u svoju blagajnu.