ZAGREB, 8. srpnja - Zbog još jednog »kratkog spoja« između Markova trga i Pantovčaka, u subotu - iako se očekivalo - predsjednik države nije se sastao s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. U nedjelju se pak predsjednik Stjepan Mesić očitovao o odluci Vlade da udovolji haaškom zahtjevu i izruči dvojicu hrvatskih generala Međunarodnom sudu za ratne zločine.

Ta Vladina odluka - koja je dovela do najvećeg rascjepa u vladajućoj koaliciji od lanjskog 3. siječnja, jer su zbog Haaga i zbog naputka vodstva stranke četvorica HSLS-ovih ministara ponudila ostavke - za predsjednika Mesića je »jedino moguća«. Vlada je, smatra Mesić, učinila ono što je »objektivno jedino mogla i morala učiniti«. Tim prije što, tvrdi, Haaški sud nikad i ničim nije pokušao kriminalizirati Domovinski rat, a ne čini to ni u dvjema zapečaćenim optužnicama koje su 12. lipnja stigle na Vladinu adresu.

Ne zna se, jer se on o tome nije očitovao, je li Mesić imao priliku vidjeti sadržaj zapečaćenih optužnica, ali je važno reći da ih ni Budiša nije vidio, a svoje tvrdnje o teškim kvalifikacijama koje Haag stavlja Hrvatskoj na teret, temelji na sadržaju pisma što ga je 18. lipnja premijer Račan poslao glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte.

Račan u tom pismu, što ga je naknadno pokazao čelnicima vladajuće petorke i o kojem je nešto rekao novinarima u subotu navečer, prigovara Haagu zbog »određenih kvalifikacija koje se tiču interpretacija naše nedavne prošlosti i hrvatske borbe za neovisnost«. Hrvatski je premijer ujedno zatražio u pismu da se »sporne kvalifikacije« izbace iz optužnica. No, njegovu zahtjevu ne samo što nije udovoljeno, već se prošloga petka haaška tužiteljica iznenada pojavila u Zagrebu, ultimativno tražeći da hrvatska Vlada »postupi po naređenju«.