Analitičari Svjetske banke uočili su da je Hrvatska velike deficite relativno lako financirala zahvaljujući laganom pristupu međunarodnim tržištima kapitala i visokim prihodima od privatizacije. Zahvaljujući tome, javni dug i dug kojeg jamči država u BDP-u sudjeluju sa 55,5 posto BDP-a. Odnosno, više od polovice godišnjeg nacionalnog proizvoda odlazi na pokrivanje dugova. Svjetska banka preporučila je Vladi smanjivanje javnog duga koji previše uzima od gospodarstva i tako koči gospodarski rast. Isto tako, istaknula je da se deficit ne može smanjivati putem povećanja prihoda jer je ubiranje poreza u Hrvatskoj sasvim zadovoljavajuće. Naprotiv, stručnjaci Svjetske banke preporučuju smanjivanje poreza, ali tek nakon kresanja rashoda. Jednostavnije rečeno, Svjetska banka smatra da se uravnoteženje državnog proračuna mora provesti na teret javnog sektora, a ne gospodarstva.

Kao što je poznato, Račanova vlada kao cilj svog programa zacrtala je smanjivanje deficita središnje države s oko četiri posto na 1,3 posto BDP-a do kraja 2003. godine. Da bi se ostvario taj cilj, nužne su duboke reforme javnog sektora. Stručnjaci Svjetske banke stoga su detaljno proučili područja plaća u javnom sektoru, zdravstvo, mirovinski sektor obrazovanje, socijalnu pomoć i dječje doplatke, transport i obranu. Prema njihovoj ocjeni, na velike rashode javnog sektora najviše utječu plaće i nadnica te rashodi socijalnog sektora, u prvom redu zdravstvenog i mirovinskog sustava. Samo izdaci za mirovine, zdravstvo, obrazovanje, socijalnu pomoć i dječji doplatak iznose više od četvrtine BDP-a i čine najveću komponentu proračuna.

Socijalni rashodi lani su iznosili 26 posto BDP-a, a ako se tome dodaju i plaće zaposlenih uključenih u provođenje programa - čak 35 posto BDP-a. Za "klasičnu" socijalnu pomoć izdvaja 0,2 posto BDP-a, a na dječje doplatke 0,77 posto BDP-a. Sustav je takav da pojedinci mogu dobivati naknade iz nekoliko izvora. Analiza Svjetske banke potvrdila je da mirovinski sustav predstavlja jedan od najvećih tereta: od 1990. godine izdaci za mirovine porasli su s deset na 13 posto BDP-a, a procjenjuje se da će krajem ove godine dosegnuti 14 posto. Doprinosima se pokriva jedva 60 posto izdataka za mirovine, a iz proračuna se pokriva preostalih 40 posto. Svjetska banka takoder je pod povećalo stavila i pravednost mirovinskog sustava: oko 20 posto umirovljenika prima tako male mirovine da su oni ispod apsolutnog praga siromaštva, a suprotnu krajnost, navodi se u studiji, predstavljaju invalidske mirovine branitelja koje su u prosjeku tri i pol puta više od istih mirovina civila. Na zdravstvo Hrvatska troši devet posto svog BDP-a, gotovo dvostruko iznad europskog prosjeka. Izdaci za obranu znatno su smanjeni od 1995. godine, kada su iznosili 9,4 posto BDP-a. Lani je na obranu potrošeno 2,8 posto BDP-a, ali se 70 posto svih izdataka za obranu izdvaja za plaće, što nije u skladu s NATO-ovim standardima.

Analitičari Svjetske banke istaknuli su da je u reformi javnog sektora od presudne važnosti reforma upravljanja državnim proračunom. U državni proračun još nije uključeno pet izvanproračunskih fondova, a postoje i drugi prihodi koji se ne prikazuju u proračunu. Također, ne postoji ni kontrola obveza. Svjetska banka posebno je apostrofirala ulogu Sabora koja je sada minorizirana i svedena na formalno usvajanje onakvog proračuna kakav je predložila Vlada. Svjetska banka stoga je predložila da se u parlamentu zaposle analitičari koji će omogućiti zastupnicima aktivnije uključivanje u pripremu proračuna, ali i kontrolu trošenja proračunskog novca.