Donošenje izmjena i dopuna Zakona o naknadi za oduzetu imovinu (ZON) vjerojatno će se odgoditi četvrti put. Prijedlog ZON-a trebao je biti prihvaćen do 15. srpnja, ali zbog brojnih primjedbi i raspirenih strasti na saborskim odborima Vlada je Ustavnome sudu predložila da joj rok produlji do kraja ove godine. Kako je riječ o zakonu koji regulira osjetljivo pitanje prava na vlasništvo i čiju provedbu nadzire međunarodna zajednica, Vladin će prijedlog vjerojatno biti usvojen.

Ustavni sud, podsjetimo, ukinuo je u travnju 1999. odredbe o pravu prvokupa i nemogućnosti povrata imovine strancima. No, odredio je da se one primjenjuju dok zakonodavac umjesto ukinutih odredbi, u roku godinu dana, ne donese nove. Prijašnjoj vlasti nije se osobito žurilo dorađivati ZON, vjerojatno i zato što su pred njom bili izbori, a znala je da bi svaka izmjena u korist jedne zainteresirane strane izazvala burne reakcije druge. I tako je nezahvalni posao izmjene i dopune ZON-a dočekao novu vlast, a ona je tražila već tri odgode kako bi doradu ZON-a iskoristila i za peglanje zakonskih nedorečenosti i praznina koje su se iskristalizirale u četiri godine primjene.

Rok za posljednju odgodu istječe 15. srpnja, ali bez šanse da ga se dostigne. Rasprava je u Saboru već odgađana, pa najavljena za ovaj tjedan, ali je pod upitnikom zbog aktualnih političkih događanja. Na saborskim odborima, pak, ZON je doživio tolike kritike da su neki zastupnici predložili kako bi bilo najbolje pisati novi zakon. Povod kritikama uglavnom su suprotstavljeni interesi, i osobni i stranački. HSS, primjerice, kao prijašnji vlasnik brojnih i vrijednih nekretnina, među njima i nekdašnjeg "Hrvatskog radiše", povratom bi osigurao bogatu rentu.

Što je bitno novo u prijedlogu ZON-a? Pravo na povrat oduzete imovine dobit će strani državljani. Vraćat će se neizgrađeno građevno zemljište, a za izgrađeno će vlasnici dobiti naknadu. Vratit će se šume, šumsko i poljoprivredno zemljište, ili će vlasnici u istoj županiji dobiti odgovarajuće zamjenske površine. Prijašnjim vlasnicima otkupljenih nacionaliziranih stanova pravo prvokupa umjesto trajnog ograničava se na 15 godina. Utvrđuju se novi rokovi za zahtjeve ljudima koji dosad nisu imali pravo na povrat ili naknadu, a ustrojit će se i jedinstvena evidencija o svim zahtjevima.

Izmjene su već u radnoj verziji izazvale nezadovoljstvo i prijašnjih vlasnika, i vlasnika otkupljenih nacionaliziranih stanova, i stanara konfisciranih stanova i korisnika oduzetih poslovnih prostora. Prijašnji vlasnici uvjereni su da im nova verzija ZON-a cementira stare nepravde, a najvećom smatraju to što se strancima imovina vraća samo ako su za njezina oduzimanja bili jugoslavenski državljani s prebivalištem na području današnje Hrvatske. To je, kažu vlasnici, još jedna floskula, i ponovno će, ističu, biti zakinuti ljudi koji su Hrvatsku napustili u doba NDH, prije konfiskacije i nacionalizacije koju je provela jugoslavenska vlast.

- Ne može se jedna necivilizacijska odluka uklapati u sadašnje hrvatske propise - kaže Ante Šare, predsjednik Hrvatske udruge vlasnika oduzete imovine za vrijeme fašističkog i komunističkog režima (HUV). - I dalje nas ograničavaju državljanstvom i prvim nasljednim redom, ne vraća se imovina oduzeta 1941. i 1945., naknada je ostala ograničena na protuvrijednost milijun DEM, a povrat uvjetovan isplatom revalorizirane hipoteke. Zato tražimo da se bezuvjetno vrati sva oduzeta imovina. Oduzeta je političkom odlukom zbog ideoloških i klasnih razlika i u fašističkom i komunističkom režimu, pa je političkom odlukom treba i vratiti.

Vlasnici oduzete imovine, među ostalim, traže da se dosljedno primijeni Zakon o nasljeđivanju kao što se pri povratu primjenjuje u Sloveniji, Češkoj, Njemačkoj... jer bi se tako, tvrdi A. Šare, elegantno riješio problem stranih državljana i pravednije riješio povrat.

Iako u HUV-u najavljuju da će, usvoje li se predložene izmjene ZON-a, svoj problem internacionalizirati kao kršenje ljudskih prava, on je već internacionaliziran. Donji dom američkog Kongresa u rezoluciji 562, donesenoj 13. listopada 1998., o nepravedno oduzetom vlasništvu u totalitarnim režimima donio je zaključak u kojem, među ostalim, zahtijeva od Hrvatske, Češke, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i svih drugih zemalja, čiji zakoni ili propisi ograničavaju povrat oduzete imovine, da takva ograničenja ukinu. Pravne posljedice takvog zahtjeva, u kojem je Hrvatska na prvom mjestu, mogu biti različiti oblici sankcija.

Vlasnici otkupljenih nacionaliziranih stanova očekivali su da će pravo prvokupa biti posv ukinuto jer je, kažu, teško provedivo, vlasnicima nekorisno, a njima onemogućuje normalno raspolaganje vlasništvom. Pravo prvokupa, naime, obvezuje ih da stan, žele li ga otuđiti, najprije ponude prijašnjem vlasniku po otkupnoj cijeni. Novost je jedino to što se otuđenjem ne smatra ako vlasnik stan zamijeni, proda ili daruje bračnom drugu ili srodniku u prvoj liniji. No, pravo prvokupa ostaje ako bi se stan dalje otuđivao.

Stanari konfisciranih stanova nadali su se da će im biti vraćeno pravo na otkup. Ti su se stanovi, naime, slobodno otkupljivali do srpnja 1993., kad je stavljena zabrana na njihovu prodaju. Iako ih je neotkupljeno ostalo nekoliko stotina, zabrana otkupa je ostala. Prema predloženim izmjenama, moći će otkupiti stan samo ako prijašnji vlasnik ne ostvari pravo na povrat, odnosno ako je on, njegov bračni drug ili član njegova obiteljskog domaćinstva otkupio društveni stan.

Prijedlogom ZON-a, napokon, nezadovoljni su i korisnici oduzetih poslovnih prostora. Prema sadašnjim odredbama, nisu bili dužni vlasniku predati u posjed poslovni prostor dok im vlasnik ne isplati naknadu za ulaganja. Prema novome, morat će ga predati, a o naknadi će, ne dogovore li se, odlučiti sud. Korisnik jedino može, smatra li da je naknada niža od stvarnih ulaganja, zatražiti od suda da privremenom mjerom zabrani vlasniku otuđenje vraćenoga poslovnog prostora ili upis hipoteke.

Novi je rok za predaju zahtjeva šest mjeseci od stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog ZON-a. Novi rok odnosi se na:

- strance koji su na dan oduzimanja imovine imali jugoslavensko državljanstvo i prebivalište na današnjem teritoriju RH

- prijašnje vlasnike koji su nacionalizirano, odnosno podruštvljeno, građevinsko zemljište dobrovoljno predali u posjed općini ili gradu

- prijašnje vlasnike koji su prema popisu stanovništva iz 1991. imali prebivalište na okupiranim područjima RH, odnosno na područjima pod upravom UNTAES-a.

Ne zna se koliko će provedba ZON-a opteretiti državni proračun jer se još ne zna koliko će stranih državljana ostvariti pravo na naknadu. U Hrvatskom fondu za privatizaciju rezervirane su dionice u nominalnom iznosu 516 milijuna DEM. No, kako se iznos stalno umanjuje zbog stečajeva i smanjivanja temeljnog kapitala poduzeća i nekretnina, razliku će trebati podmiriti iz državnog proračuna.

Prijašnji vlasnici imaju pravo na povrat neizgrađenoga građevnog zemljišta, a za izgrađeno će dobiti naknadu u vrijednosnim papirima. No, nemaju pravo na povrat pripremljenoga neizgrađenog zemljišta. Budući da je lokalna vlast prilično rastezljivo tumačila što se smatra pripremljenim građevnim zemljištem, u pravilu na štetu prijašnjih vlasnika, sada je to precizirano. Pripremljenim se zemljištem smatra ono za koje su riješeni imovinsko-pravni odnosi s prijašnjim korisnicima, na kojem su porušeni raniji objekti i uređaji, premještene nadzemne i podzemne instalacije, izvedeni sanacijski i pripremni radovi te izrađeni parcelacijski elaborati, a zemljište preparcelirano radi gradnje.