Globus: 13. 07. 2001.
"Globus"o
tkriva: što se skriva u zapečaćenim optužnicama i kako je, na inicijativu Vlade, Haag odustao od gonjenja trećeg čovjeka, tj. bivšega načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojskeNa haškoj se optužnici trebao naći i Bobetko
Piše: Davor BUTKOVIĆ
U ponedjeljak, 9. srpnja 2001. poslije podne, u Vladi su smatrali da se general Ante Gotovina, jedan od dvojice hrvatskih haških optuženika, nalazi negdje u Hercegovini.
"Imamo razloga vjerovati da je Gotovina pobjegao u Hercegovinu", kazao nam je tada bliski Račanov suradnik.
"Mi nismo mogli za jednu noć, u nekoliko sati, izvršiti sve potrebne pravne radnje da bismo uhitili generala Gotovinu. I dok je general Rahim Ademi odlučio dobrovoljno otići u Haag, Gotovina je nestao", konstatirao je "Globusov" sugovornik dodajući da u Vladi procjenjuju kako je on izabrao taktiku trajnog, višegodišnjeg, skrivanja, sve do prestanka rada Haškoga suda: "Njemu će, uostalom, biti najgore godinama živjeti u bijegu", smatra "Globusov" izvor. Valja podsjetiti da je Ivica Rajić, hrv
atski optuženik iz Bosne i Hercegovine, već šest godina u bijegu te je, navodno, izvršio plastičnu operaciju.TREĆI ČOVJEK
Da će se general Ante Gotovina, bivši zapovjednik Južnog bojišta, koji je u Hrvatsku vojsku došao iz Legije stranaca, naći na haškim optužnicama, javnosti je poznato već dulje vrijeme.
Pretpostavljalo se i to da je drugi časnik Hrvatske vojske protiv kojeg Haag priprema optužnicu general Ademi. No nitko nije znao tko je trebao biti treći čovjek. U kuloarima i u medijima spekuliralo se s imenom Mladena Markača, bivšeg zapovjednika Specijalne policije, čijim su se postrojbama pripisivali teški zločini protiv civila, počinjeni nakon Bljeska i Oluje.
Govorilo se i o generalima Ivanu Čermaku, koji je bio zapovjednik Knina odmah nakon njegova oslobođenja, te o Milenku Filipoviću, još jednom od časnika HV-a što su došli iz Legije stranaca.
No, treći čovjek bio je bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, stožerni general Janko Bobetko.
"Točno je da je Haag kanio optužiti Bobetka", potvrdio je "Globusu" bliski suradnik premijera Račana. "No, to smo uspjeli spriječiti širom diplomatskom akcijom, u čemu su nam osobito pomogli Amerikanci. Osim toga, i naši su prigovori optužnici protiv generala Bobetka bili vrlo utemeljeni. Prvo, o
n uopće nije sudjelovao u Oluji: u to je vrijeme ležao u bolnici. Drugo, njemu su 82 godine i teško je bolestan. Suđenje takvom čovjeku bilo bi apsurdno..."Sud je prihvatio tu argumentaciju hrvatske Vlade paje potkraj proljeća odustao od optužnice.
AMATERSKA OPTUŽNICA
Odustajanje od zahtjeva da se general Bobetko izruči Haagu ozbiljan je ustupak Zagrebu. Naime, premda on doista nije sudjelovao u Oluji, u svojoj je memoarskoj knjizi "Sve moje bitke" sam sebi napisao optužnicu, i to zbog sudjelovanja u ratu u Bosni i Hercegovini.
U dokumentaciji što je u Hrvatsku stigla 12. lipnja ostala su, dakle, dva imena: Ante Gotovina i Rahim Ademi.
Gotovina je optužen zbog zločina počinjenih za vrijeme Oluje. Dakle ne zbog ubojstava civila počinjenih nakon te oslobodilačke akcije nego upravo zbog djelovanja Hrvatske vojske na ondašnjem Južnom sektoru, kojem je pripadao i Knin, za samoga trajanja Oluje.
U optužnici protiv Gotovine nema ni riječi o, navodnoj, usmenoj Tuđmanovoj naredbi po kojoj je jedan od ciljeva Oluje bio da se srpsko stanovništvo u Hrvatskoj svede ispod 8 posto (pouzdano znamo da su dužnosnici Haškog suda ispitivali je li takva naredba doista postojala).
No, točno je da se barem na jednom mjestu u optužnici spominje pokojni predsjednik Tuđma
n.Točno je, dalje, i to da optužnica, dijelom, ima i politički karakter. "Optužnica protiv Gotovine vrlo je loše, gotovo amaterski, napisana. Siguran sam da je sama Carla Del Ponte nije pisala", kaže sugovornik.
Po mišljenju hrvatske strane, optužnica protiv generala Gotovine sadrži čitav niz "revizionističkih elemenata u odnosu na našu najnoviju povijest", na što hrvatska Vlada ne može, i ne želi, pristati.
RAČANOV OSOBNI ODGOVOR
Haška optužnica protiv Gotovine dovodi u pitanja i "legalitet i legitim
itet pojedinih akcija u Domovinskom ratu, što je nama potpuno neprihvatljivo", kazao nam je sugovornik.General Ademi optužen je zbog akcije u Medačkom džepu, provedene početkom 1993., u kojoj je ubijeno više civila srpske nacionalnosti.
Pošto je u prvoj polovici lipnja primio optužnice, premijer Račan odlučio je na njih osobno odgovoriti. On je sam napisao pismo Carli Del Ponte u kojem su izloženi prigovori hrvatske Vlade.
U pismu, dugom oko dvije i pol kartice, odbacuje se "revizionističko interpretiranje naše novije povijesti" te se inzistira na punoj "legalnosti i legitimnosti svih akcija hrvatskih oružanih snaga poduzetih za vrijeme Domovinskoga rata".
Navodno je upravo zbog toga pisma Carla Del Ponte nedavno u Zagrebu naglasila da Sud ne osporava legitimitet Domovinskog rata, pa tako ni Bljeska ni Oluje.
Premijer Račan nije bio zadovoIjan ni takvom izjavom, jer je smatra nedovoljnom u odnosu na sadržaj optužnica, osobito one protiv generala Gotovine.
Podizanjem optužnica protiv Gotovine i Ademija te odlukom Vlade barem je privremeno prekinut proces pripremanja eventualnih novih optužnica protiv visokih časnika Hrvatske vojske.
Lanjskoga je ljeta Sud pripremio čak sedam optužnica protiv hrvatskih generala. O tim se istragama u diplomatskim krugovima kolokvijalno govorilo kao o pet plus dva, pri čemu pod brojem dva nisu uvrštavani policijski ili civilni dužnosnici nego dvojica načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske, generali Petar Stipetić i Janko Bobetko. Ostala petorica bili s
u također generali HV-a, ali niže rangirani.GDJE JE NAŠE SUDSTVO
Pojedini utjecajni članovi Račanove Vlade smatraju da bi protiv generala Petra Stipetića doista bila podignuta optužnica da on sam nije pristao na razgovor s haškim istražiteljima.
Izvanredno je važno, u ovom kontekstu, postojanje pismenog dokumenta kojim je predsjednik Tuđman, kao vrhovni zapovjednik, zabranio svim svojim visokim časnicima kontakte s Haškim sudom.
U Vladi procjenjuju da ni sadašnji optuženici, osobito general Ademi, vjerojatno ne bi morali u Haag da su na vrijeme smjeli razgovarati s haškim istražiteljima i tako pokušali dokazati svoju nevinost, što je, kako znamo, pošlo za rukom generalu Stipetiću.
Istražitelji iz Haaga više su puta pokušavali razgovarati s generalom Ademijem, što je on, zbog predsjednikove pismene zabrane, morao odbiti.
Račanova Vlada nije imala izbora: moralaje donijeti odluku o izručenju generala Ante Gotovine i generala Rahima Ademija Međunarodnom sudu. Nakon Miloševićeva odlaska u Haag politički je bilo nemoguće izbjeći to izručenje.
Sad se može postaviti pitanje: zašto hrvatsko sudstvo još proljetos nije pokrenulo postupke protiv (Gotovine i Ademija, čime bi se, možda, izbjegao njihov odlazak u Haag. To je pitanje važno osobito ako se zna za načelni dogovor u tadašnjoj šestorci da se potencijalnim osumnjičenicima sudi u Hrvatskoj prije nego što stignu haške optužnice.
Na to se pitanje može odgovoriti dvojako.
USKORO JOŠ JEDAN POSTUPAK
Prvo, nakon masovnih demonstracija u vrijeme uhićenja generala Mirka Norca vlast nije imala dovoljno snage da donese političku odluku i o uhićenju generala Ante Gotovine.
Drugo, ivažnije, sadašnja hrvatska vlast sama ne raspolaže dokazima protiv hrvatskih optuženika. Velik dio dokumentacije, posebno one kompromitirajuće, o Bljesku i Oluji bivši su čelnici hrvatske obavještajne službe ili uništili ili uklonili prilikom smjene vlasti.
I zbog toga bi Haški sud uskoro mogao pokrenuti postupak protiv jednog od čelnika Tuđmanova obavještajnog sustava.
Naime, jedan "Globusov" sugovornik, povezan s ustanovama Europskog parlamenta izravno zaduženima za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kazao nam je, ovih dana, da pojedini utjecajni predstavnici međunarodne zajednice govore i o pripremanju optužnice protiv dugogodišnjeg šefa HIS-a generala Miroslava Tuđmana.
Tu vijest nije moguće provjeriti. Radi političke stabilnosti Hrvatske, nadajmo se da nije točna.