Vjesnik: 11. 07. 2001.
General Ademi, svjedok protiv generala Norca?
Pokojni haaški svjedok Milan Levar govorio je da su hrvatske vlasti 1993. žrtvovale generala Ademija i zapovjednika Domobranske bojne Milu Kosovića u »slučaju Medački džep« / Mile Kosović je izjavio da je u akciji Medački džep postojala dvostruka linija zapovijedanja te da je akciju zapravo vodio general Mirko Norac / Je li moguće da će Haaški sud zatražiti izručenje generala Norca zbog događaja u Lici 1993. godine, ili će i taj slučaj
biti prepušten hrvatskom pravosuđu?ZAGREB, 10. srpnja - Navodi izneseni u utorak u Jutarnjem listu, o tome da je general Rahim Ademi tek formalno odgovoran za događaje u Medačkom džepu u rujnu 1993. godine, a stvarna se odgovornost pripisuje generalu Mirku Norcu, prema Vjesnikovim izvorima, bliskim haaškom tužiteljstvu, u velikoj mjeri odgovaraju informacijama koje je dosad prikupio Haaški sud.
Stoga ne čudi izjava premijera Račana da je general Ademi, ukoliko protiv njega postoji optužnica, spreman dragovoljno otići u Haag. Isto tako, ne čudi ni Račanova izjava da je haaško tužiteljstvo već zvalo Ademija na razgovor, ali mu je bivša vlast pismeno zabranila svjedočenje.
U kontekstu budućeg razvoja događaja oko Ademijeva odlaska u Haag, znakovita je i činjenica da je general, u nazočnosti načelnika Glavnog stožera Hrvatskih oružanih snaga, generala zbora Petra Stipetića, u ponedjeljak bio na sastanku kod predsjednika Stjepana Mesića, vrhovnog zapovjednika oružanih snaga.
Kad su lani krenule spekulacije da je general Stipetić jedan od optuženika Haaškog suda, ispostavilo se da je on samo svjedok. Iako Stipetić nije rekao na što se odnosilo njegovo svjedočenje, s obzirom da su ga MORH i Glavni stožer nakon akcije Medački džep imenovali časnikom koji je s Unproforom i tadašnjom krajinskom paravojskom trebao dogovoriti okolnosti ponovne uspostave primirja, nije teško zaključiti o čemu je mogao svjedočiti.
Ubijeni haaški svjedok Milan Levar u posljednjem je javnom nastupu, kratkom intervju u tjedniku Fokus tjedan dana prije smrt, kazao da su general Rahim Ademi, kao tada formacijski najviši časnik na ličkom ratištu, i Mile Kosović, zapovjednik Domobranske bojne, nakon intervencije međunarodne zajednice zbog navodnih ratnih zločina u Medačkom džepu, poslužili kao žrtveni janjci tadašnjim vojnim vlastima.
Levar je izjavio da je akcijom zapovijedao general Mirko Norac, ali da je sva krivnja za ono što se dogodila prebačena na Ademija i Kosovića, te da je Kosović za utjehu od ministra Šuška dobio pištolj.
U istom razgovoru, ubijeni svjedok ličkih ratnih događaja kazao je da je, nakon akcije, u Zagrebu osnovana komisija u kojoj su bili djelatnici MORH-a i GS-a, Drago Krpina i general Janko Bobetko, te Sabora, tadašnji predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Luka Bebić i član Odbora Perica Jurić.
Levar je potvrdio i informaciju, nešto ranije objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji, da na Haaškom sudu postoje fotografije snimljene za posjeta komisije mjestu događaja. Na fotografijama se navodno, uz leševe civila i pripadnika srpskih paravojnih jedinica, vide general Bobetko i Drago Krpina, tadašnji pomoćnik ministra obrane za informativno-propagandnu djelatnost. Te Levarove izjave prošle godine nitko nije demantirao.
Zato je čudno očitovanje iz Ministarstva obrane, u utorak u Jutarnjem listu, kako nije bilo službene istrage o Medačkom džepu.
Dva dana prije Levarova ubojstva, u Večernjem listu je objavljen razgovor s Milom Kosovićem, koji je ustvrdio: »Akcija je bila zamišljena u Glavnom stožeru, no od prvog se trenutka na terenu osjećala dvostruka linija zapovijedanja. Bilo je mnogo nelogičnosti koje mi ni danas nisu jasne. Eto, primjerice, akcija je bila pod patronatom generala Janka Bobetka, a na terenu ju je, što bi bilo logično, trebao voditi formacijski najviši časnik - to je tada bio Rahim Ademi, zapovjednik Zbornog područja. Ali, u praksi nije bilo tako. Nositelj akcije bio je Mirko Norac, zapovjednik 9. gardijske brigade, a njegov je patron bio osobno ministar obrane, pokojni Gojko Šušak«.
Prema Vjesnikovim izvorima bliskim Sudu, u vrijeme kad je haaško tužiteljstvo pokazalo zanimanje za razgovor s generalom Ademijem, o čemu je govorio premijer Račan, iz tužiteljstva su namjeravali razgovarati i s nekim hrvatskim dužnosnicima. Najčešće se u tom kontekstu spominjao Slavko Degoricija, tada glavni pregovarač Vlade s krajinskim paravlastima. Razumljivo je da se Degoricija nikada nije javno očitovao o zahtjevu Haaškog suda za svjedočenjem, ali se može pretpostaviti da tužiteljstvo ima dugu listu ljudi koje je namjeravalo, ili namjerava, ispitati o slučaju Medački džep.
Što ako se pokaže da je general Ademi zaista dobio poziv za Haag i da ga se, prema zapovjednoj liniji, tereti za događaje u Medačkom džepu, a njegova se obrana bude zasnivala na otkrivanju paralelne linije zapovijedanja? U tom je slučaju moguće da se ime generala Norca, kojem se trenutno sudi u Rijeci zbog događaja u Gospiću 1991., nađe i na haaškoj optužnici za Medački džep.
To bi opet otvorilo burne rasprave u domaćoj javnosti o mogućem izručenju generala Norca Haaškom sudu i o navodnom obećanju vlasti prilikom odlaska u riječki pritvor, da neće biti izručen.
Kako je Vjesnikov novinar saznao iz kruga Norčevih odvjetnika, upravo je takvo jamstvo Vlade bilo glavnim uvjetom da se on »dragovoljno« pojavi pred istražnom sutkinjom riječkog suda, Sajonarom Čulinom.
Hipotetski, postoji mogućnost i da se »slučaj Medačkog džepa« prepusti hrvatskom pravosuđu.
Željko Peratović