Novi list: 12. 07. 2001.

CORRIERE DELLA SERA

Haaški domino efekt

Slobodan Milošević neće biti posljednja osoba tražena za ratne zločine koja će sletjeti u zatvor UN-ova suda za bivšu Jugoslaviju. Njegovo izručenje, čini se, može pokrenuti domino efekt, razoran za bjegunce kojih je Balkan još prepun. Prošlog su tjedna umjereni vođe u bosanskoj republici srpskoj nevoljko preuzeli obvezu uhićenja bivšeg tamošnjeg predsjednika Radovana Karadžića i 'generala smrti' Ratka Mladića. Sada je hrvatsko čelništvo izrazilo spremnost izručiti dva časnika koji su se od 1991. do 1995. borili za neovisnost Zagreba.

I u Zagrebu, kao i u Beogradu i na Palama, zahtjev međunarodnih institucija nosi rizik izazivanja nasilnih reakcija bilo na političkoj razini, bilo na ulici. Hrvatski parlament morao bi se okupiti na izvanrednoj sjednici u nedjelju kako bi glasovao o povjerenju Vladi Ivice Račana, narušenoj neslaganjem jedne od većinskih stranaka s izručenjem 'ratnih junaka'. Tu bi provjeru Račan mogao uspješno proći, a Račanova je vlada već hrvatskim sudovima proslijedila uhidbeni nalog.

Imena dvojice traženih nisu službeno objavljena. No prema hrvatskom tisku riječ je o umirovljenim generalima Anti Gotovini i Rahimu Ademiju. (...)

U krajini je nakon prolaska hrvatskih pastrojba pod zapovjedništvom generala Gotovine nađeno 410 ubijenih srpskih civila, većinom staraca koji nisu željeli slijediti oko 200.000 svojih sunarodnjaka u Srbiju. General Ademi je, pak, bio zapovjednik bojni koje su zauzele Medak u sredtšnjoj Hrvatskoj. Osim naoružanih Ijudi ubijeno je i oko 80 civila koncentriranih u Medačkom džepu.

Stajalište dvojice bivših generala o mogućnosti uhićenja je različito. Gotovina je jedan od sedam generala koje je prošle godine predsjednik Stipe Mesić prisilio na umirovljenje nakon što su potpisali poziv 'proriv kriminalizacije domovinskog rata'. Ademi bi, međutim, čak bio spreman dobrovoljno se predati kako bi se branio u haaškim sudnicama”, piše Andrea Nicastro.