Hrvatski premijer Ivica Račan najavio je u ponedjeljak 9. srpnja da će zatražiti da se parlament u nedjelju 15. srpnja očituje o povjerenju vladi. 'U nedjelju će se u parlamentu glasovati o povjerenju Vladi u sadašnjem sazivu. (...) Nakon glasovanja razmotrit ćemo pitanje rekonstrukcije vlade'. Ova je odluka odgovor na prijedlog o glasovanju povjerenja koji prijeti hrvatskoj vladi otkako je u subotu 7. srpnja objavila da kani surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i uhititi i privesti u Haag dvojicu osumnjičenih za ratne zločine koje traži Sud. Četvorica ministara u vladi podnijeli su zatim ostavku. Za dio hrvatske javnosti odluka znači uvredu časnicima koji su vodili veliki 'domovinski' srpsko-hrvatski rat od 1991.. do 1995.

Prema većini komentatora, prijedlog vjerojatno neće dobiti 76 glasova potrebnih za rušenje vlade. Ipak, premijer je izgubio potporu glavnog saveznika u većinskoj koaliciji, Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS, 24 zastupnika) koja negoduje što se operacije vođene u srpsko-hrvatskom ratu, na hrvatskom području, mogu uspoređivati s 'genocidom'. Račan mora povesti računa i o odlučnom protivljenju nacionalista iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), najveće oporbene stranke (46 zastupnika) koja se žestoko protivi bilo kakvom preispitivanju operacija iz doba srpsko-hrvatskog rata.

Za Račana, odbiti suradnju sa Sudom znači onemogućiti ulazak Hrvatske u euro-atlantske integracije i ponovno je gurnuti u 'ponor balkanske krize'. Želeći smiriti saveznike iz HSLS-a, Račan nije prihvatio ostavku Gorana Granića, dopredsjednika Vlade. Unatoč protivljenju svoje stranke, Granić je glasovao za uhićenje i izručenje osumnjičenih generala. Goran Granić je k tome ostavio otvorena vrata za povratak HSLS-a u vladu, izjavivši da izgledi drugih ministara u ostavci ovise o njihovu stajalištu prema vladinoj politici reforma.

No premijer se napose dao na obranu jednog osumnjičenog, generala Rahima Ademija kojeg mnogi protivnici izručenja drže za junaka. General Rahim Ademi osumnjičen je da je prikrivao, pa i poticao, operacije osvete nad srpskim civilima tijekom oslobađanja 'Medačkog džepa', u zapadnom dijelu Hrvatske u rujnu 1993. Zahvaljujući različitim stajalištima, Račan bi doista u svoju korist mogao okrenuti inicijativu koja je u početku bila pobijana.

S druge strane, hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je u nedjelju navečer u svojoj rezidenciji generala Ademija. Ovaj potonji, još u aktivnoj službi, sada je na nižem položaju. Generala je pratio načelnik glavnog stožera hrvatske vojske general Petar Stipetić i odvjetnik. Ako se potvrdi da ga traži Haag, general Ademi trebao bi 'dragovoljno' doći u Nizozemsku, tvrdi Račan. Hrvatska će mu vlada pomoći da se brani. On je sada oslobođen od obveze vojne tajne koja mu, kaže Račan, dosad nije dopuštala da se brani od sumnji Suda”, piše list pozivajući se na AFP i na Reuters.