Hrvatskoj su predane dvije zapečaćene optužnice. To je jedini službeni podatak koji se može čuti od ljudi u Haaškome sudu. Prema riječima glasnogovornice tužiteljstva Florence Hartmann, sud sada očekuje da hrvatska Vlada ispuni obećanje da će se suradnja nastaviti. Odbijanje izručenja optuženika Haagu smatralo bi se prekidom suradnje i za sobom bi - što je Hrvatska dosad već nekoliko puta debelo iskusila - vuklo neugodne, teške i preskupe posljedice. Na pitanje koje su opcije ostavljene Hrvatskoj, glasnogovornica Hartmann odgovara:

- To je tajna. Optužnice su zapečaćene. Dosta je imena kružilo novinama i optuženima ostaje mogućnost da se raspitaju, provjere.

- Postoje različiti načini. Mogu to učiniti izravno s vlastima u Hrvatskoj, koje su u sklopu suradnje sa sudom dobile taj povjerljivi dokument, točnije dokumente. Mogu se raspitati u Ministarstvu pravosuđa ili u Vladi. Ako nemaju povjerenja u organe vlasti ili ako im odnosi s vlastima nisu dobri, uvijek im preostaje da preko nekog veleposlanstva kao posrednika zatraže podatke. Posredovanjem veleposlanstava mi im također možemo dati željenu informaciju.

Točka 56. Pravilnika spominje "što brži postupak" provođenja naloga za slanje u Haag. Koliko će haaško tužiteljstvo čekati?

- Nema čekanja. Postoje pravila, što znači da to valja provesti u okvirima uobičajene procedure. Ako to ne učine, hrvatske vlasti krše obveze jer znaju gdje se optuženi nalaze, gdje borave. Neizručivanje znači kršenje zakonske obveze.

- Izvršavanje obveze ne podrazumijeva stav da se hrvatske ili bilo koje vlasti slažu ili ne slažu sa sadržajem optužnica. Ovo je činjenica koju trebaju znati ljudi u Hrvatskoj, pogotovo ako se ne slažu s optužnicama. Optužnica nije presuda, nego dokument jedne strane, tužiteljstva. To je, dakle, legalan dokument, koji je potvrdio sudac, da tužiteljstvo ima osnove za podizanje optužnice. Tek će presuda obuhvatiti sve ono što je tijekom procesa dokazano, uključujući i elemente koje će podastrti obrana optuženih. Sve ovo znači da strane, ako se ne slažu s elementima, nekim detaljima ili cijelom optužnicom, mogu svoje neslaganje iskazati u proceduri, prezentirajući materijal koji će osporavati optužbu tužiteljstva i sve naše tvrdnje. Iz svega ovoga slijedi zaključak da to što Vlada RH surađuje ne znači da ona i podržava optužnice. Ona samo izvršava zakonske obveze.

Lada Stipić-Niseteo