U najturbulentnijem tjednu poslijetuđmanovske Hrvatske Dražen Budiša odlučio je sići s političke scene. Odluku o neopozivoj ostavci na dužnost predsjednika HSLS-a donio je sam, oslobađajući stranku tereta svojih stajališta prema izručenju hrvatskih generala Haaškom sudu. Saborski zastupnici HSLS-a jučer su komentirali da je Budiša svjesno žrtvovao sebe kako bi njima oslobodio prostor da bez dvoumljenja, ne pogledavajući pritom u njega, mogu u nedjelju dati potporu Račanovoj Vladi za odluku o izručenju generala. Budiša je svojom ostavkom spriječio da se stranka u nedjelju eventualno rascijepi na one koji će podržati Račana i one koji će glasovati protiv njega. Povlačenjem je donio olakšanje i koalicijskim partnerima, kojima je u proteklih godinu i pol uglavnom predstavljao neugodan kamen u cipeli, koji se pri svakom koraku zabode u drugi dio stopala.

Budišini saborski zastupnici jučer su isticali da nijedan stranački šef - počevši od Ivice Račana do pravaša Ante Đapića - ne bi za svoju stranku napravio to što je Budiša napravio za njih. Naprotiv, uvjereni su u to kako bi svi ostali upotrijebili predsjednički autoritet da ih ukrote. No, sad je pitanje kako će HSLS dalje. Iako je potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman u srijedu oko ponoći, nakon sjednice Malog vijeća, rekao da to nije dramatičan razlaz s Budišinim vremenom, to nije tako. HSLS je danas dosta nisko na ljestvici popularnosti i podržava ga oko sedam posto birača. Na lokalnim izborima nisu se proslavili nigdje, osim u Bjelovaru i Varaždinu. To je dijelom posljedica Budišina iskakanja iz zacrtane koalicijske kolotečine i otvaranja osjetljivih tema (sjetimo se afere Stipetić), a dijelom zato što je koaliciji odgovaralo da ima dežurnog krivca.

Budiša i Račan dobro su funkcionirali od kolovoza "98., kad su u Splitu dogovorili koaliciju, do izborne pobjede. Nakon poraza na predsjedničkim izborima, Budišu su uglavnom prikazivali kao gubitnika koji koči koaliciju. Takav dojam o njemu prenesen je na stranku. I to je ono što će novi šef morati mijenjati. U HSLS-u se jučer moglo čuti da je Jozo Radoš najizgledniji kandidat za privremenog nasljednika Dražena Budiše. On bi, tvrdi se, svojom smirenošću i autoritetom mogao pomiriti različite struje. Dio stranke htio bi, pa makar i privremeno, Joška Kontića. No, mali su izgledi za to. Kad je riječ o Haagu, jedinom pitanju na kojem je HSLS mogao stvarno puknuti, Kontić je tvrđi od Budiše. Đurđa Adlešić, pak, prihvatljiva je mnogima, ali je prepreka njena nevoljkost da se toga prihvati.

Bez obzira na to koliko HSLS-ovi ljudi tvrdili da je stranka jaka, jedinstvenija nego ikad i spremna preživjeti i ovu krizu, činjenica je da su odmah nakon Budišine ostavke uslijedile priče kako se sad Račanu uklonila i zadnja prepreka za potpuno zauzimanje političkog prostora. Čule su se čak i ocjene da će se koalicija nakon Budiše pretvoriti u repliku nekadašnjeg Socijalističkog saveza, u kojem će dominirati SDP, a ostali će biti višestranačka dekoracija. Čulo se i to da je Budišin odlazak sa scene kraj liberalizma u Hrvatskoj s obzirom na to da Kramarićeva Liberalna stranka uživa zanemariv utjecaj, a njegova će dalje padati...

Sve te ocjene, pretjerane ili ne, ilustriraju atmosferu oko HSLS-a i daju naslutiti kakav posao čeka Budišina privremenog nasljednika, jer će stalni biti izabran tek na stranačkom saboru ujesen. U HSLS-u kažu da su imali velikih i uspona i padova, pa će se izvući i iz ovoga. Jedini je problem to što se dolje pada puno brže...

ZAGREB - Klub HSLS-a zatražit će na današnjoj sjednici Sabora da im premijer Račan da na uvid pismo koje je poslao C. del Ponte kako bi mogli kompetentno raspravljati o suradnji s Haaškim sudom. Što se same suradnje tiče, ona za HSLS nije nikad ni bila upitna, rekao je predsjednik Kluba Vilim Herman dodavši da će tražiti i odgovor postoje li u optužnicama neke političke kvalifikacije ili išta što bi podsjećalo na reviziju novije povijesti.

Liberali su rekli da glasovanje o povjerenju Vladi u nedjelju neće ovisiti o tome hoće li njihovi prijedlozi u Saboru dobiti potporu.