Dok se oko sudskog slučaja Miroslava Kutle i bivše šefice Poštanske banke Ljerke Ercegović kojoj je svojevremeno Linić dao nekoliko sati da napusti banku nadmudruju odvjetnici i suci, posljedice njihove vezane trgovine platit će kao i u svim dosadašnjim velikim pronevjerama porezni obveznici. Vlada je, doznaje se iz krugova bliskih Agenciji za sanaciju banaka, posegnula za vrlo nepopularnim i problematičnim potezom, sanacijom i te banke, nakon Dubrovačke, Riječke i Privredne banke Zagreb. Problematičnim to više što se Vlada na početku svoga mandata zaklinjala da neće upasti u zamku poput Škegre koji je novcem poreznih obveznika financirao neracioanlno poslovanje i tajkunske promašaje.

Sada su se pak Račan i Linić suočili s tajkunskom ostavštinom koja je u Poštanskoj banci ostavila čak 800 milijuna kuna dugova. Glavninu nepodmirenih kreditnih obveza na računima Poštanske banke ostavila su bišva Kutlina poduzeća Dastra, Diona, Kalovačka industrija mlijeka, Jadrantekstil i ostala koja su se nemilice zaduživala u Poštanskoj banci. Ljerka Ercegović nije se očito previše brinula hoće li taj ogromni novac ikada biti vraćen. Kutline nekadašnje tvrtke danas su upropaštena poduzeća koja su se zaduživala u bankama, a novac je usmjeravan u druge transakcije. Kako se to odvijalo najbolje govori slučaj Tiska ili KIM-a koji je bio "opasan" nekolikim hipotekama, a bankarska zaduženja bila su tri puta veća od temeljnog kapitala poduzeća. Tek nakon Kutlina sloma KIM je doznao što mu se dogodilo, a gotovo nijedna kuna nije ušla u poduzeće. Te tvrtke u stečaju danas ni na koji način ne mogu vratiti novac koji je Kutle podigao u njihovo ime, a rupa od 800 milijuna kuna prijeti bankrotom te još jedine banke u državnom vlasništvu.

Doista je nevjerojatno da se Vlada odlučila na ovaj potez, ma kako tehnički izvela sanaciju, preko dionica kao što je radio Škegro ili će neka državna institucija podmiriti račun Poštanskoj banci. Banci će u svakoj varijanti stići svježi novac, platit će ga porezni obveznici, Kutle ionako više nije u posjedu tih tvrtki, a Ljerka Ercegović imala je pravo na pogrešnu procjenu poslovnog rizika. Uz to ponovo se otvara stara praksa saniranja gubitaša, banaka i poduzeća koja je u gospodarskom životu stvorila nesagledive štete, neustavnim i povlaštenim položajem jednih na uštrb drugih. Vlada očito nema previše opcija kako konsolidirati Poštansku banku i posegnula je za najlakšom, ali i najopasnijom mjerom pa makar ona bila i presedan.

Prema zaključku Vlade Poštanska će banka sklopiti ugovor s Fondom za privatizaciju kojem će prenijeti svoja potraživanja nastala na osnovi rizičnih i nenaplativih potraživanja. U sljedeće tri godine HFP će banci proslijediti 886 milijuna kuna, a Ministarstvo financija izdat će državno jamstvo za cjelokupni iznos potraživanja. U praksi to bi moglo značiti da će se HFP kreditno zadužiti kako bi namirio bančine dugove, a što zauzvrat dobiva nije najjasnije osim formulacije da će preuzeti potraživanja od banke uz naknadu. Doduše HFP-u ostaju bivša Kutlina poduzeća koja će na taj način biti očišćena od dugova, pa ih može prodati i eventulano na taj način namiriti dio novca.