Večernji list: 14. 07. 2001.
ODLJEV MOZGOVA
ODLAZAK HRVATSKIH INFORMATIČARA U INOZEMSTVO
10.000 informatičara u deset godina napustilo Hrvatsku
U Njemačku je iz Slovenije otišlo čak 16 puta manje informatičara nego iz Hrvatske!
O odlasku hrvatskih informatičkih stručnjaka u inozemstvo govori se već desetak godina, ali nema konkretnih podataka jer se o tomu kod nas ne vodi nikakva statistika. No, ovih su dana objavljeni zanimljivi podaci njemačkog Saveznog ureda za rad koji barem dijelom otkrivaju razmjere odlaska informatičara iz naše zemlje.
Njemačka je, naime, od 1. kolovoza 2000. godine zbog manjka informatičkih stručnjaka omogućila da se mnogo jednostavnije dobiju viza i radna dozvola. U nešto manje od godinu dana izdano je 8000 tzv. zelenih karata, od kojih velik broj, prema podacima njemačkoga Saveznog ureda za rad, otpada na zemlje bivše Jugoslavije - ukupno 469. Od toga je za Hrvatsku izdana 101 zele
na karta, za SRJ 142, za BiH 58, Makedoniju 16 i Sloveniju 6.Iako brojka o 101 domaćem informatičaru koji je otišao u posljednjih godinu dana ne izgleda prevelikom, činjenica je kako je riječ samo o Njemačkoj. Budući da informatičara nedostaje i u mnogim drugim razvijenim zemljama, realno je pretpostaviti kako je ta brojka najmanje nekoliko puta veća. Za malu zemlju poput Hrvatske to su velike brojke. To očito shvaćaju u Sloveniji. Iako je ta zemlja informatički razvijenija od nas, njemačku zelenu kar
tu dobilo je čak 16 puta manje informatičara nego u Hrvatskoj!Da je broj otišlih domaćih informatičkih stručnjaka velik, smatra i poznati informatički stručnjak Lucijan Carić.
- Mislim da je broj i dalje vrlo velik jer potražnja u svijetu ne stagnira. Unatoč smanjenim procjenama broja potrebnih informatičkih stručnjaka, potražnja i dalje nadmašuje ponudu. Otežavajuća okolnost i dalje je teška ekonomska situacija u našoj zemlji, ali i mnogi drugi problemi koji nas opterećuju - smatra Carić.
Kao najčešća odredišta informatičara Carić navodi SAD, gdje je unatoč recesiji u informatičkoj industriji interes za stručnjacima i dalje velik, kao i Veliku Britaniju, Njemačku, Kanadu, Australiju, ali i druge razvijene zemlje. Među zemljama koje se, poput Njemačke, organizirano brinu o dolasku informatičara, Carić spominje SAD i Veliku Britaniju. Regrutaciju, nastavlja Carić, provode informatičke tvrtke ili razne agencije koje se bave zapošljavanjem stručnjaka, a države samo stvaraju povoljne uvjete za (privremen) uvoz informatičkih stručnjaka.
Iako ne postoje pouzdani podaci, Carić smatra kako vjerojatno da na svakog informatičara koji radi u Hrvatskoj, dolazi još jedan koji je otišao u svijet. Brojka se može procijeniti na do 10.000 informatičara koji su u posljednjih desetak godina otišli iz Hrvatske, smatra Carić.
Zanimalo nas je i je li se nešto promijenilo dolaskom nove vlasti.
- Nakon prošlogodišnjih izbora, stvari su izgledale bolje. No, mislim da su se ljudi ponovno razočarali. U pravilu, ljudi ne žele otići i teško se odlučjuju na odlazak. Odlaze tek kada uvide da ovdje za njih nema budućnosti ili kada dobiju ponudu koju ne mogu odbiti. Kako je razvoj informatike industrije posljedica općeg ekonomskog razvoja, ovaj negativan trend kod
nas se još godinama neće preokrenuti - zaključuje Carić.Branimir Kovač