Što je uopće cilj i svrha saborske rasprave o odnosu prema Haškom tribunalu? Na to, nakon reakcija na prošlotjednu odluke Vlade o prosljeđivanju haških optužnica u daljnju proceduru, naoko jasno i jednostavno pitanje ipak nema adekvatno jasnog i jednostavnog odgovora. A da to bude tako potrudili su se ne samo HDZ i HSLS, koji žele dovesti u pitanje sam sadržaj optužnica i kompetentnost Suda u Haagu, što po njihovom mišljenju zahtijeva “reviziju” suradnje s tom institucijom od strane Hrvatske, nego i sama Vlada te čelništvo hrvatskog parlamenta koji pokazuju znakove lutanja u artikuliranju svojih stavova.

Dokazi? Višekratno odgađanje i prekidanje zatvorene sjednice Sabora, s kontradiktornim objašnjenjima zašto se to čini. Drugo, činjenica da se do kraja istrajalo da sjednica bude zatvorena za javnost, što nije samo izraz, prezira prema javnosti zaintrigiranoj za cijeli slučaj, nego I propuštanje prilike da se toj istoj javnosti do kraja pojasne obveze Hrvatske prema Haškom sudu te jasno odijeli proceduralni dio od sadržaja optužnica. Treće, traženje Vlade da se objedini rasprava o Haagu s onom o povjerenju Vladi ne čini se mudrim potezom jer se zastupnicima stavljaju dodatni utezi na noge i cijela se stvar dodatno može zakomplicirati, premda se na prvi pogled može činiti da je pragmatično i moguće jednim hicem “ubiti dva zeca”. I četvrto, paralelno s dramatiziranjem u Saboru nekoordinirano djeluje i postupak uhićenja optuženih, gdje se u slučaju Rahima Ademija najprije krenulo pa stalo (nije li se to moglo riješiti u proteklih nekoliko dana?), i to kada se ovaj izjasnio da želi dobrovoljno otići u Haag.

Upravo zbog osjetljivosti teme valjalo je umjesto držanja javnosti na tinjajućoj vatri smoći hrabrosti i čvrstine za raščišćavanje nekih stvari. Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haške tužiteljice, više je nego izravna. Ona, naime, inzistira na tome da nema čekanja za provođenje naloga iz Haaga, te da to što Vlada Republike Hrvatske surađuje s tamošnjim Sudom ne znači da ona i podržava optužnicu, već isključivo izvršava zakonske obveze. Istovremeno, Jim Landale, glasnogovornik Haškog tribunala tvrdi da je nekoj zemlji za suradnju s tim sudom dovoljan i njegov Statut usvojen od Vijeća sigurnosti UN-a prilikom osnivanja ove institucije u svibnju 1993. godine. Riječ je o članku 29. Statuta Haškog suda koji, između ostalog, obavezuje države na suradnju prilikom uhićenja i pritvaranja optuženih osoba, predaje osoba i dokumenata, te uzimanja iskaza i davanja dokaza.