ZAGREB, 15. srpnja - Tjedan dana iščekivana rasprava o povjerenju Vladi poslije višesatnog proceduralnog nadmetanja vladajuće koalicije i oporbe počela je u nedjelju u Hrvatskom saboru izlaganjem premijera Ivice Račana koji je nastojao obrazložiti razloge zbog kojih je pisao prigovor na dvije optužnice Haaškog suda. No, s obzirom da se 50-ak zastupnika prijavilo za raspravu ona je potrajala cijeloga dana i protegla se do kasnih noćnih sati.

U svom pismu Haaškom sudu premijer je upozorio tužiteljstvo kako je za Hrvatsku neprihvatljiva optužba za objektivnu zapovjednu odgovornost. »Usprotivo sam se tvrdnji da su optuženi poticali na prisilnu deportaciju i raseljavanje od 150.000 do 200.000 Srba u vrijeme akcije "Oluja" jer se iz toga može steći dojam da se kriminalizira ta akcija i dovodi u pitanje njena legitimnost«, rekao je Račan. Dodao je da je opovrgnuo tvrdnju da su Srbi deportirani jer je istina da su se oni planirano iselili na početku akcije i to po nalogu svoga vodstva. Također je naglasio da je tražio jasno određenje tzv. krajine kao samoproglašene i pobunjeničke tvorevine. Kazao je također da u optužnicama nema ni riječi o genocidu ili agresiji na fantomsku krajinu, niti o etničkom čišćenju. Premijer je također kazao da mu je Carla del Ponte kazala da se optužnice ne mogu mijenjati nakon što iz Sud prihvati i pošalje uhidbene naloge. No, dodao je da će za pomjenu biti mogućnosti u postupku pred sudom. Račan je govorio o mogućim posljedicma za Hrvatsku da je Vlada odbila suradnju s tužiteljstvom. »To bi značilo sunovratiti Hrvatsku u mrak i blato Balkana iz kojeg bježe i zadnji miševi, sukob s Europom i cijelim svijetom, izolaciju i sankcije. Onaj tko zagovara takav razvoj događaja on izdaje hrvatske nacionalne interese«, kazao je Račan. Svi klubovi vladajuće koalicije najavili su potporu Vladi, kao i IDS, a oporbeni HDZ, DC, HSP i HKDU smatrali su da premijer s ministrima ne može dobiti njihovo povjerenje. Najviše zamjerki iz oporbenih je klupa upućeno zato što javnost mjesec dana nije znala za optužnice te što je to čula od Carle del Ponte, a smatraju i da je bilo i dodatnih mogućnosti da se pokuša »srušiti« optužnice. Predbacili su Vladi što je svoju odluku donjela prije saborske rasprave. S duge strane, koalicijski su zastupnici naglašavali su da se Ustavni zakon o suradnju s Haaškim sudom mora poštivati, ako se ne želi međunarodna izolacija Hrvatske i sankcije. Isticali su i da će Hrvatska pružiti svu moguću pomoć optuženima, te nastojati zaštiti nacionalne interese i istinu o Domovinskom ratu.

U uvodu premijer Ivica Račan, s kojim je na sjednici bila većina ministara, rekao je da je njegova Vlada naslijedila međunarodno izoliranu Hrvatsku, prazan državni proračun i gospodarstvo razoreno ratom i korupcijom. »Odlučno smo krenuli u nove reforme, a najveće smo uspjehe postigli na međunarodnom planu. Hrvatska je uvažavani član međunarodne zajednice, koji treba i želi poštivati svoje međunarodne obveze, a među njima je i suradnja s Haaškim sudom. Stoga dvojba pred kojom je bila Vlada prošloga tjedna nije bila "za" Haag ili "protiv" njega, već činjenica da dvije zapečaćene optužnice sadrže neke neprihvatljive kvalifikacije. Uostalom, na to sam vrlo oštrim tonom upozorio haaško tužiteljstvo u svom odgovoru na optužnice«, istaknuo je.

Račan je govorio o mogućim posljedicama za Hrvatsku da je Vlada odbila suradnju s tužiteljstvom. »To bi značilo sunovratiti Hrvatsku u mrak i blato Balkana iz kojega bježe i zadnji miševi, sukob s Europom i cijelim svijetom, izolaciju i sankcije. Onaj tko zagovara takav razvoj događaja, izdaje hrvatske nacionalne interese«, upozorio je premijer. Dodao je da Vlada želi štititi dignitet Domovinskog rata, ali surađujući s Haagom i međunarodnom zajednicom. »Biti izoliran znači dopustiti da netko drugi piše naš dio povijesti«, naglasio je Račan najavivši da će Vlada izravno pomoći obrani optuženika te da je spremna iskoristiti institut amicus curie koji omogućuje Vladi da se neposredno umiješa u proces suđenja.

»Naše opredjeljenje za stvaranje međunarodno vjerodostojne Hrvatske osporavaju oni koji su je doveli u izolaciju, koji od mediteranske i europske Hrvatske žele stvoriti balkanskog patuljka i međunarodnog izopćenika«, istaknuo je predsjednik Vlade. »Vlada je izabrala dugi put da osigura bolji život svima kroz reforme koje su u tijeku, a od zastupnika molimo podršku i povjerenje.« Poručio je da će Vlada, dobije li povjerenje, znati afirmirati Hrvatsku i njezine nacionalne interese.

Kovačević je upitao »kakva je to zaštita nacionalnih interesa ako Vlada izručuje generale koji su obranili Hrvatsku«. Ljubo Ćesić-Rojs (HDZ) kazao je premijeru da će drugi sigurno pisati hrvatsku povijest »ako mi to dozvolimo i izručimo generale«. Optužio je »petu kolonu« u Hrvatskoj da je napisala optužnice spominjući pritom odvjetnika Čedu Prodanovića i ministra Stjepana Ivaniševića. Ćesić-Rojs tvrdi da su podignute optužnice za još pet generala i da je prvi na listi general Janko Bobetko. Istaknuo je da se specijalne policijske snage obučavaju za hvatanje hrvatskih branitelja, a da je ministar Šime Lučin spreman angažirati i strane specijalce. Prema njegovim riječima, vojni helikopter koji je u subotu kružio Zagrebom navodno snimajući parkove, zapravo je skidao kodove s mobitela kako bi se mogli prisluškivati.

Svi klubovi vladajuće koalicije najavili su potporu Vladi, za razliku od oporbenih klubova DC-a i HSP/HKDU-a. Objašnjavajući razloge DC-ova odbijanja potpore Vladi, Vesna Škare-Ožbolt ocijenila je nedopustivim da su građani saznali za optužnice od Carle del Ponte, a ne od premijera. »Vlada je sve dovela pred gotov čin propustivši mogući nacionalni konsenzus o tom pitanju«, naglasila je. Napomenula je da je Vlada tu temu iskoristila za spašavanje odnosa u koaliciji, te upitala zašto je Hrvatska uopće zaradila tajne optužnice. Možda zato što je Vlada zastupala jedan, a predsjednik Republike drugi stav o suradnji s Haagom.

Replicirao joj je vrlo oštro zamjenik premijera Goran Granić nazvavši njezino izlaganje »licemjernim«. Rekao je da je ona bila u vrhu vlasti u posljednjih 10 godina kad je zbog nesuradnje s Haagom Hrvatska bila izolirana.

Anto Đapić je uime Kluba HSP/HKDU rekao da ako Haag ima tako lošu sliku o Hrvatskoj i ako iskrivljuje nedavnu hrvatsku povijest, onda pristajanje Vlade na zahtjeve Haaga dovodi u pitanje njezin legitimitet. Za njega nije sigurno da će Hrvatska dobiti sankcije ako ne izruči generale, ali je siguran da će njihovo izručenje dovesti do strašnih podjela u narodu. »Stoga ni jedna politička elita ne može donijeti takvu odluku, već treba o tome raspisati referendum. O tome koliko je to teško, svjedoče i potresi u petorci«, kazao je Đapić.

Uime Kluba HNS-a i LS-a Vesna Pusić izazvala je niz replika jer je citirala stenograme govora nekih hadezeovaca, posebice Vladimira Šeksa i Ivića Pašalića, iz 1996. kad su branili donošenje Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. »Nitko ne može tvrditi niti zna tko je učinio zločine, ali nesporno je da su oni počinjeni«, istaknula je pripomenuvši da osumnjičenici imaju pravo braniti svoju nevinost jer se radi o prevelikim zločinima da bi netko mogao živjeti s takvim sumnjama. Ocijenila je nedopustivim da se svakih nekoliko mjeseci izlazi s novim optužnicama jer je to destabilizirajuće za mladu hrvatsku demokraciju. »U razgovoru s Haagom treba utvrditi konačnu listu zločina i pojedinaca koje se sumnjiči«, kazala je Vesna Pusić.

Milan Đukić uime Kluba nacionalnih manjina ustvrdio je da međunarodna zajednica točno zna koliko je spaljeno kokošinjaca i svinjaca, a kamoli ne gospodarskih objekata. Ivo Sanader je uime HDZ-a konstatirao da Hrvatska od heroja pravi ratne zločince i najavio da će njegova stranka glasovati protiv povjerenja Vladi. Naglasio je da je Vlada već mogla pokušati osporiti političke kvalifikacije iz optužnica pred panelom suda sudaca Haaškog suda, pred Međunarodnim sudom pravde i pred Vijećem sigurnosti UN. Kao primjer da se ipak može učiniti više od onoga što čini Vlada, Sanader je naveo uspješnost pobijanja sub poene kad je odbijen zahtjev za svjedočenje Gojka Šuška.

Poslije niza pitanja zastupnika oporbe, poglavito onih koja se odnose na sadržaj optužnica, Račan je odgovorio da u optužnicama nema ni riječi o genocidu, agresiji na fantomsku krajinu niti etničkom čišćenju. Kad je u pitanju zapovijedna odgovornost, ona se u optužnicama pokušava učiniti osobnom, rekao je premijer. Prema Vladinoj ocjeni, Sud još nije prešao okvire svojih ovlasti, ali bi se to dogodilo ako bi sud prihvatio neke elemente iz optužnice. Premijer je kazao da Vlada nastoji probleme riješiti dijalogom s međunarodnom zajednicom te da ono što Vlada može učiniti jest nastaviti borbu na Sudu.

Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević ponovio je da u optužnicama nema riječi o genocidu i kršenju Ženevskih konvencija, te da u njima nema ni jedne inkriminacije koja nije povezana s osobnom odgovornošću. Na tvrdnje HDZ-a kako nema razloga da se optužnice zovu tajnima kad je o njima govorio i premijer, ministar je rekao da su one tajne sve dok ne budu uručene optuženima. »General Ademi vidio je optužnicu, ali će mu ona biti uručena u Haagu. To znači da će je Vlada prethodno vratiti Haaškom sudu i tek će je tada dobiti Ademi, a do tada je tajna«, objasnio je Ivanišević.