Vjesnik: 16. 07. 2001.
Ante Gotovina: Od Legije stranaca do »Oluje«
General Hrvatske vojske Ante Gotovina ostat će upamćen kao zapovjednik jedinica koje su u akciji »Oluja« za samo jedan dan ušle u Knin, središte pobunjenih Srba, čime je počela eliminacija srpske paradržave u Hrvatskoj / Gotovina je rekao da se neće predati jer je riječ o političkim optužnicama/ Gotovinin mandat je završio neposredno nakon operacije »Oluja« pa ga optužnice vjerojatno t
erete za ubijanje civila nakon kraja ratnih djelovanjaZAGREB, 15. srpnja - Iako to službeno nije potvrđeno, mediji izvještavaju da je general Ante Gotovina na jednoj od dospjelih haaških optužnica.
Kako je poznato, Županijski sud u Zagrebu je izdao nalog za uhićenje osobe s optužnice. Ujedno, general Gotovina je rekao da se neće predati, jer je riječ o političkim optužnicama.
U vojnoj povijesti general Hrvatske vojske Ante Gotovina ostat će upamćen kao zapovjednik jedinica koje su u akciji »Oluja« za samo jedan dan ušle u Knin, središte pobunjenih Srba, čime je počela eliminacija srpske paradržave u Hrvatskoj.
Predajom tzv. banijskog korpusa u Glini, nekoliko dana kasnije, »Oluja« je dovršena, hrvatski teritorij oslobođen, a Gotovina je, uz druge hrvatske za
povjednike, postao nacionalnim junakom.Svoj vojnički život Gotovina, rođen u Pakoštanima kod Zadra, počeo je sa 18 godina kada se prijavio u Legiju stranaca. Djelovao je u mnogim afričkim i latinoameričkim zemljama, da bi se 1991. s početkom velikosrpske
agresije, nakon 20 godina izbivanja, vratio u Hrvatsku.Priključuje se specijalnim postrojbama tadašnjeg Zbora narodne garde, ratovao je na novogradiškom i novljanskom bojištu (gdje je bio i ranjen), međutim, njegovo vojno znanje posebice dolazi do izražaja na livanjskom ratištu kada je na potezu Donji Rujani - Čelebić uništena srpska tenkovska postrojba koja je iz smjera Grahova nadirala prema Livnu.
Nakon stabiliziranja obrane na tom području, upravo tim su smjerom krenule, dvije godine kasnije, pripremne operacije za slamanje srpske paradržave.
Nakon »akcije Maslenica« u kojoj je Gotovina također sudjelovao, a kojom je spojena Dalmacija s ostatkom Hrvatske, počele su teške borbe u zimu 1994. s ciljem zauzimanja Dinare i Šatora, dviju planina u BiH, sjeveroistočno od Knina. Nakon zauzimanja Velikoga i Malog Bata te potom Bosanskog Grahova, sve su pripreme za »Oluju« bile dovršene.
Kako su već prvog dana »Oluje« hrvatske postrojbe stigle do vojnog poligona »Crvena zemlja«, srpski politički i vojni vrh u Kninu istog dana u 17 sati donosi odluku o evakuaciji stanovništva, nakon čega se i vojska počela povlačiti smjerom Srb - Petrovac.
Ujutro 5. kolovoza varaždinske »Pume«, a potom i splitski »Pauci«, ulaze u Knin. General Korade, uz prisutnost generala Krstičevića i Gotovine, vješa hrvatsku zastavu na kninsku tvrđavu čime je sudbina srpske paradržave bila zapečaćena.
Kao jedan od ključnih sudionika kninske bitke,
Gotovina je postao i predmetom istraživanja tzv. nevladinih udruga i drugih organizacija zbog navodne odgovornosti u vezi s ubojstvima civila, odnosno paljenjem kuća koji su se događali na oslobođenim područjima, u vrijeme, ali većinom nakon operacije »Oluja«.
Kako je Gotovinin mandat završio sa samom operacijom, nije ga se moglo, čak ni preko široko tumačene zapovjedne odgovornosti povezati, primjerice, s ubojstvima u Varivodama ili na drugim mjestima, jer su se dogodila više tjedana nakon završetka »Oluje«.
Stoga je protiv Gotovine, čini se, podignuta optužnica kojom Haaški sud traži njegovo izručenje zbog odgovornosti u akciji kojom je Hrvatska, kao što vjerojatno stoji u tajnoj optužnici, provela »etničko čišćenje i genocid« nad srpskim stanovništvom na područjima oslobođenim »Olujom«.
Marko Barišić