Vjesnik: 16. 07. 2001.

Bez pomoći Bruxellesa Hrvatska neće uhvatiti priključak za Europu

Hrvatska državna uprava ni kadrovski niti stručno nije sposobna nositi euroreforme, kaže Neven Mimica, glavni pregovarač Hrvatske sa EU / S prevođenjem, razumijevanjem i primjenom europskih zakona trebalo je početi još jučer da bi se u sljedećem polugodištu Hrvatska pokazala sposobnim i vjerodostojnim aspirantom za ulazak u proces eurointegracija

ZAGREB, 15. srpnja - Ministarstvo europskih integracija do jeseni će pripremiti program za provedbu odredbi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i predati ga na uvid hrvatskoj Vladi. Time zapravo i započinje proces stvarnog integriranja Hrvatske u Europsku uniju. O tome je prošlih dana govorio glavni pregovarač Hrvatske sa EU Neven Mimica, najavivši da će krajem ove, odnosno početkom 2002. godine, Hrvatska i službeno podnijeti zahtjev Bruxellesu za punopravnim članstvom u Uniji.

Za taj nesumnjivo ambiciozan cilj službeni Zagreb mora pokazati bezrezervnu spremnost i zavidnu sposobnost da se prilagodi standardima EU-a, upozorio je Mimica, najvjerojatnije kandidat za novoga ministra europskih integracija. Drugim riječima, Hrvatska treba početi s prilagodbom zakona onima u europskoj petnaestorici i to ponajprije u području gospodarstva, tj. tržišta i prometa.

U prvoj fazi to podrazumijeva stvaranje pravnoga temelja za otvaranje hrvatskog tržišta, smanjivanje te konačno ukidanje tarifa carina i sličnih nameta, a onda i zaštitu intelektualnog vlasništva, zaštitu potrošača, oblike državne pomoći i slično.

Nema sumnje da establishment u Banskim dvorima iskreno i bez zadrške čim prije želi uhvatiti europski vlak. Uostalom, hrvatski je premijer Ivica Račan dosad više puta javno isticao da će Hrvatska podnijeti aplikaciju za ulazak među europsku petnaestoricu. Mimica je sada precizirao da će kandidatura za članstvo uslijediti najkasnije za pola godine. To, naime, treba učiniti najkasnije do 2002., želi li Hrvatska biti na agendi europske međuvladine konferencije 2004., kada će se ozbiljno odlučivati o proširenju EU, pojasnio je Mimica.

U čitavom tom dalekosežnom europrojektu, međutim, postoji i jedna slaba spona - hrvatska državna uprava. Kadrovski i stručno, domaća državna administracija nije u ovom trenutku sposobna nositi teret euroreformi. Time je Mimica samo jasno i razgovijetno izrekao ono o čemu se dugo šuška u mnogim ovdašnjim ministarstvima.

Kako, dakle, krenuti u eurointegracije? Uz tehničku pomoć iz Bruxellesa i to ponajprije kroz program CARDS. Tim je programom EU-a ustanovljenim za obnovu, razvoj i stabilizaciju jugoistočne Europe Hrvatskoj već osigurano 60 milijuna eura. Taj će se novac prema Zagrebu plasirati do kraja godine, a od 2002. dogovorit će se načini daljnje pomoći Hrvatskoj.

Veći dio toga novca, doduše, EU je namijenio obnovi i povratku izbjeglica i prognanika u Hrvatsku, a tek manji dio »jačanju kapaciteta ovdašnje državne uprave«. Predviđa se, međutim, da će se ubuduće, kako proces povratka bude odmicao, Bruxelles sve više usredotočiti na obrazovanje ovdašnjega administrativnoga sektora. Kada, kako i s kakvom financijskom pozadinom, to još treba usuglasiti u središtu petnaestorice. No da je to jedan od prioriteta Bruxellesa, potvrdio je prije nekoliko dana i europski povjerenik za vanjsku politiku, Chris Patten.

Tzv. tehnička pomoć zemljama u tranziciji koje aspiriraju na članstvo u EU već je uobičajen i dobro uhodan projekt kojim je Bruxelles pomagao Varšavi, Pragu, Ljubljani, Bratislavi i drugima da se prilagode europskim uzusima. Dobar dio te tehničke pomoći na kraju pak završi u blagajni Bruxellesa, jer se tim novcem praktički financiraju bruxelleski eurokrati i stručnjaci koji u tranzicijskim zemljama podučavaju birokrate europskom pravnome korpusu. Rijetko koji od ovdašnjih službenika u državnoj administraciji poznaje propise ispisane na više desetaka tisuća stranica europskoga acquisa communautairea. S prevođenjem, razumijevanjem i primjenom tih europskih zakona valjalo je početi, upozoravaju neki domaći stručnjaci, još jučer da bi se u sljedećem polugodištu Hrvatska pokazala sposobnim i vjerodostojnim aspirantom za ulazak u proces eurointegracija.

Vinka Drezga