Mato Arlović je uime odbora za Ustav i za zakonodavstvo objasnio kako nema načina da se izravno primijeni ustavna odredba o referendumu. Naglasio je da je referendumsko pitanje za koje su prikupljeni potpisi neustavno jer zakone mogu predlagati samo zastupnici, saborska tijela ili Vlada.

Mladići koji su 1991. branili Hrvatsku, danas krstare njome u invalidskim kolicima tražeći zaštitu svoje časti i časti Domovine, kazao je Krpina. Citirao je akademika Ivana Supeka koji je 1991. rekao da je »srpski fašizam koji nas sada napada, strašniji od onog iz II. svjetskog rata«. Krpina je upitao zašto je antifašistička Europa ostavila Hrvatsku na nemilost srpskim fašistima, ustvrdivši da je to »zato što je htjela sačuvati Jugoslaviju«. Upitao je i zašto antifašistička Europa ne priznaje antifašističko obilježje našem Domovinskom ratu, te konstatirao da je to »zato jer se žele izbrisati granice između srpskih fašista i hrvatskih antifašista radi stvaranja zapadnog Balkana«.

Ocijenio je da je Hrvatska danas u »neprirodnom stanju« i zbog toga što, prema Krpininim riječima, ima premijera koji je na početku stvaranja hrvatske države tvrdio da će »partija, ako treba, i armijom braniti Jugoslaviju i socijalizam«, te predsjednika »koji je na Međunarodnom sudu svjedočio protiv svoje zemlje« i poručio da se »svi na ovim područjima svima ispričaju«. Krpina je pozvao sve hrvatske intelektualce i hrvatske partizane da stanu u obranu hrvatskog Domovinskog antifašističkog rata i branitelja.

Žestoko mu je replicirala SDP-ova zastupnica Snježana Biga-Friganović, koja je zatražila od Krpine da objasni javnosti zašto HDZ, dok je bio na vlasti, nije htio potpisati peticiju oporbe kojom se tražilo podizanje optužnice protiv Miloševića za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Zašto je hrvatska Vlada tužila SR Jugoslaviju za genocid tek 1999. i ni jedan dokument nije dostavila Haaškom sudu. »Zašto se onda već dva dana čudite što haaška tužiteljica nije proširila optužnicu protiv Miloševića za zločine u Hrvatskoj i BiH«, zaključila je Biga-Friganović.

Premda su se zastupnici na koordinaciji klubova pokušali dogovoriti da se odustane od ispravaka krivih navoda i replika na Krpinine riječi, polemika je potrajala još dva sata i u popodnevnom nastavku rasprave.

HSS je odbacio navode iz letaka Stožera gdje se koalicijske zastupnike naziva saborskim patuljcima, demagozima, cinicima i licemjerima i nadaju se da HDZ ne stoji iza tih navoda u kojima se vlast proziva za izdaju. HSLS gleda na to kao na izvaninstiutcionalno djelovanje i očekuju više savjesti. No, Šeks je sve navode koalicijskih stranka odbacio i kazao da je ovo hrvatski parlament, a političke ocjene koje su se čule primjerene su parlamentarnoj borbi, a nije prihvatio da HDZ širi mržnju. Proglase stožera procijenio je kao njihovo autonomno djelovanje. Mato Arlović je rekao da to nisu demokratske poruke jer se poziva na promjenu »neprirodnog stanja«, a po njemu neprirodno stanje je da se poziva na nepoštivanje izborne volje birača i izabranog predsjednika i premijera. Uzvrato mu je Anto Kovačević ustvrdivši da vladajuća koalicija ne poštuje narod jer optužuju pukovnika Mirka Čondića za izvaninstitucionalne metoda, a on je samo prikupuo 400.000 potpisa za referendum.

Premda je Anto Đapić u ime HSP-a i HKDU-a zatražio da se zastupnici vrate na raspravu referendumu, sve nade u prekid replika pale u vodu jer je Šeks u ime Kluba HDZ-a kazao da dogovor više ne vrijedi nakon optužbi vladajuće koalicije na račun HDZ-a. Uslijedili su potom ispravci prijepodnevnog izlaganja Krpine pa je tako Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila da nije točno da je Račan pozivao JNA da zaštiti Jugoslaviju i socijalizam već je odbio pozive generala za suradnjom, te naglasila da je tada bio jedina ugrožena osoba u Hrvatskoj. Nenad Stazić (SDP) dodao je da svojim izlganajem Krpina »kao čuveni antifašist poziva na izvaninstitucionalno djelovanje«, podučivši Krpinu kako je Stipe Mesić izabran voljom većine građana a Račan voljom parlamenta. Krpina je uzvratio da uz sav cinizam Stazića on jest antifašist, »jer je njegov otac kao sedmogodišnjak kamenom rabio glavu jednom fašistu pa se kao njegov sin osjeća baštinikom nacifašizma«. Dodao je kako je i Sveti otac rekao da su tri naj veća zla 20. stoljeća fašizam, nacizam i komunizam, ali da je u komunizmu ubijeno 100 milijuna ljudi, a u nacizmu 20 milijuna. Time je i okončana rasprava na temu izlaganja Krpine i nastavljena ona o referendumu.

Zalažući se za raspisivanje referenduma Anto Đapić je u ime kluba HSP-HKDU istaknuo kako su za nedavne ustavne promjene glasali upravo zato što je prihvaćen amandman o mogućnosti raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto birača. Referendum se često koristi u razvijenim demokratskim zemljama, naglasio je Đapić, a i u naš ustav je ugrađen upravo zato da se može primijeniti u kriznim situacijama kao što je ova. Referendum nam je pomogao prije 11 godina kad se stvarala hrvatska država, a mogao bi i danas kad smo ponovo na razdjelnici, zaključio je Đapić.

Iako je rasprava o prijedlogu raspisivanja referenduma završena do ponoći kada je istekao ustavni rok za završetak izvanredne sjednice glasovanje o toj točki nije provedeno. Naime, Vladimir Šeks je, govoreći u ime predlagatelja, namjerno oduljio završnu riječ, te je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić u ponoć prekinuo sjednicu, a o toj točki moći će se ponovno raspravljati vjerojatno tek na jesen.

U ime Kluba HSS-a, Ljubica Lalić ocijenila je proglas Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, podijeljen zastupnicima, pozivom na vladavinu mržnje. Kako je rekla, toj vladavini mržnje pridružio se i Drago Krpina raspravom u kojoj je prozvao predsjednike Vlade i države. On je izjavio da je Račan 1990. godine govorio da će partija i vojskom braniti Jugoslaviju i socijalizam, a za Mesića je kazao da je pred Međunarodnim sudom svjedočio protiv svoje države. Uzvratila mu je Snježana Biga-Friganović (SDP) rekavši da je HDZ-ova vlast propustila optužiti Miloševića za genocid u Hrvatskoj.

Odbor za pravosuđe odbio je u utorak prijedlog Kluba HDZ-a za izmjenu Ustavnog zakona o suradnji sa Haaškim sudom. No, većinom glasova prihvaćen je zaključak da će se zatražiti od Vlade da razmotri mogućnosti promjene Zakona o suradnji s Haagom, vodeći računa o preuzetim međunarodnim obvezama i obvezama Hrvatske nakon ratifikacije Rimskog statuta.

Kako je objasnio član Odbora prof. Davor Krapac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Hrvatska je ratificirala Rimski statut koji trenutačno ima najjaču pravnu snagu za pitanja s područja međunarodnog prava. Prema tom statutu, zapovijedna odgovornost definirana je bitno uže nego u slučaju Haaškog suda. Stoga je predložio da Hrvatska ne donosi parcijalna rješenja odnosno mijenja postojeći zakon, već da donese novi zakon o suradnji s međunarodnim kaznenim sudovima kojim bi bio obuhvaćen i Haaški sud.

U raspravi koja je prethodila, Ivić Pašalić je uime predlagatelja obrazložio da su izmjene Ustavnog zakona nužne kako bi se dopustilo domaćem pravosuđu da utvrdi pravnu utemeljenost haaških zahtjeva i vjerodostojnost prikupljenih dokaza. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević to je ocijenio neprihvatljivim jer bi se time diralo u načelo primata nadležnosti međunarodnog suda u odnosu na nacionalno pravosuđe. Što se tiče objektivne zapovijedne odgovornosti, naglasio je Ivanišević, »ona ne postoji, nego postoji samo osobna odgovornost, a zapovijedna je također osobna samo je pitanje na čemu se temelji«.

Članovi Čondićeva Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata dijelili su u utorak u Saboru letak pod naslovom »Demagozi, cinici i licemjeri - no pasaran!«.

Nakon rasprave u Saboru, tvrde autori letka, »jasno je da su hrvatski građani, generali Gotovina i Ademi, optuženi zato "što su planirali i naredili etničko čišćenje 200.000 Srba iz RSK"«. »To nema veze s istinom, prihvaćanje takvih optužnica je kršenje Ustava«, pišu sastavljači letka. Potom dodaju da »vazal Račan upućuje nekakve prigovore na koje se nitko u Haagu ne obazire, a da bi samo "zamazao oči" hrvatskom narodu«. »Ljudi koji imaju imalo odgovornosti prema prošlosti i još više prema budućnosti hrvatskog naroda pružili bi mu mogućnost da odluči o svojoj sudbini na izravan način na referendumu za koji postoje svi ustavni uvjeti«, navodi se u letku. Potpunu istinu o optužnicama, navodi se dalje, »znaju samo Račan, Granić, Ivanišević i Mesić, dok svi ostali srljaju kao guske u maglu i što je najžalosnije tamo vode i cijeli narod«. Uz uvredljive primjedbe na poteze premijera i Sabora, letak završava porukom da »parlament koji dva puta prekrši Ustav (izručenja i referendum) nema budućnosti, a kreatori takvog scenarija još i manje«!