ZAGREB, 19. srpnja - Genova od srijede živi u opsadnom stanju jer će se u toj talijanskoj luci od petka do nedjelje vođe osam najbogatijih država svijeta okupiti na svom redovnom godišnjem ritualu besprimjernog sjaja inače poznatog pod nazivom G-8, odnosno G-7 i Rusija. Prate ih stotine suradnika, tisuće novinara i - ovaj put - više od sto tisuća prosvjednika.

Formalno priopćenje - sastavljeno davno prije početka skupa - objavit će u nedjelju, a cinici predviđaju da će biti općenitije i praznije nego ikad, jer iako su globalni problemi sve ozbiljniji, globalni skupovi postaju sve nekorisniji, a i ono o čemu se dogovore, najčešće se ne provodi ili se provodi polovično. Uoči Genove, Europa je upozorila američkog predsjednika da npr. ne bi smio kočiti provođenje sporazuma iz Kyota o smanjivanju zagađivanja atmosferre, a SAD - najveći zagađivač - to ne žele, jer bi se time smanjili profiti multinacionalnih korporacija. G-8 je bučno reklamirao kako će se najsiromašnijim zemljama smanjiti ili otpisati dugovi, ali obećanje se sporo provodi jer se bogati ne mogu suglasiti kako to učiniti. Dugovi siromašnih zemalja premašili su 2000 milijardi dolara i otpisivanjem bi se svjetski financijski sustav - raspao. Tako najsiromašnije zemlje ostaju u stupici siromaštva iako su isplatom kamata dugove zapravo već višestruko otplatile.

MMF i Svjetsku banku, kao i WTO i ostale međunarodne institucije pod utjecajem G-8, optužuje se da štite interese krupnog kapitala. Zbog sve izrazitijeg nezadovoljstva globalizacijom kakvu zagovaraju i provode, njihove skupove prate sve snažniji, masovniji i razorniji prosvjedi. Počelo je u Seattleu, potkraj 1999., nastavilo se u Davosu, Washingtonu, Pragu, Melbourneu, Nici, Quebecu, Barceloni i prošli mjesec u Göteborgu. Dio tog »naroda Seattlea« ili »globalnog naroda« putuje od skupa do skupa, pa njihovi protivnici već govore o nasilničkom turizmu.

Genova bi trebala biti pozornica dosad najvećih prosvjeda protiv globalizacije. Po sastavu, opredjeljenjima, ciljevima i metodama borbe sudionici se veoma razlikuju. Tu su anarhisti i pripadnici različitih vjerskih udruga, ljevičari i feministkinje, studenti i farmeri, zeleni zabrinuti zbog zagađivanja okoliša, borci za dosad stečena prava radnika i protivnici slobodne trgovine, a neki su jednostavno željni tučnjave. U globalizaciji vide zavjeru zapadnih vlada i multinacionalnih korporacija, masovno kršenje ljudskih prava degradiranjem života uništavanjem okoliša, zatiranjem svega što ugrožava njihove profite, a - što je najgore - prisiljavaju siromašne da ostanu siromašni.

Većina je protiv nasilja, za miroljubive prosvjede na ulicama, gotovo za demokratski karneval nasuprot ušto gljenim državnicima u svečanim odijelima i pod zaštitom policije i vojske. Samo dio, možda tek nekoliko stotina ekstremista, izrazito je borben i ne izbjegava, štoviše traži sukobe s čuvarima reda, jer - kako kažu - mediji i 80 posto javnosti uopće se ne osvrću na mirne prosvjede. Stoga je nasilje nužno kako bi se nezadovoljstvo što dojmljivije iskazalo. U Pragu je dvadesetak policajaca završilo u bolnicama, u Götebergu su prvi put upotrijebili vatreno oružje - tri prosvjednika su ranjena. Hoće li u Genevi biti i mrtvih?

Organizatori prosvjeda govore o povijesnom sukobljavanju građanskog društva i svemoćnih korporacija. Traže kapitalizam i globalizaciju s ljudskim likom, pravedniju raspodjelu plodova globalizacije između bogatih i siromašnih zemalja i između različitih skupina unutar zemalja. Podržava ih čak i najveći moralni autoritet našeg vremena, papa Ivan Pavao II., poručivši vođama najbogatijih zemalja da moraju poslušati krik siromašnih.

Prosvjednici obećavaju da će napadi na negativnosti globalizacije trajati dok moćnici ne omekšaju i ne odluče stvarati pravednije društvo u kojem bismo mogli opstati svi zajedno. Uviđajući snagu otpora i prilagođavajući se zahtjevima, američki predsjednik George Bush je uoči dolaska u Genovu obećao radikalan zaokret američke vlade. Predlaže da velike multilateralne financijske institucije učine znatno više za zdravlje i obrazovanje naroda najsiromašnijih zemalja svijeta. Polovicu novca iz fondova za razvoj najzaduženijih zemalja ne bi se više posuđivalo kao dosad, nego bi se poklonilo, ali uz uvjet da se upotrijebi za obrazovanje, zdravstvo, hranu, vodu i ostale ljudske potrebe. Bush je istodobno oštro upozorio prosvjednike da svojom borbom protiv globalizacije i uništavanja klime i okolišta samo štete siromašnima.

Tomislav Butorac