ZAGREB - Sve je vjerojatnije da će Goranko Fižulić biti treći po redu ministar koji će prilikom rekonstrukcije Vlade u rujnu napustiti svoju dužnost, nakon što su ostavke podnijeli Ivan Jakovčić i Stjepan Ivanišević. Na to upućuje veliko nezadovoljstvo HSLS-ova ministra gospodarstva vlastitim statusom u Vladi koje je izbilo na vidjelo kada je u dva prošla dana. održao čak dvije konferencije za novinare, kako bi se obranio od oštrih kritika koje mu opasno drmaju stolac. To se događa u situaciji kada je u Vladi oslabio položaj svih HSLS-ovih ministara, zbog podnesenih ostavki u povodu nedavnog rascjepa u toj stranci.

No, nije nezadovoljan samo Fižulić, nego su i mnogi u Vladi već mjesecima ljuti na njegovo ponašanje, a među njima ističu se SDP-ovi i HSS-ovi članovi. Još od prošle godine ministar gospodarstva u sukobu je s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, a osobito s ministrom poljoprivrede Božidarom Pankretićem, kojemu je svojedobno poručio da on, kad bi bio ministar poljoprivrede, ni u snu ne bi dao posao s pšenicom tvrtki koja nema ni kune na žiro-računu. Pankretić je čak pisao pismo Račanu u kojem se žalio na Fižulića, želeći da ga premijer smijeni. No, Račan je sve to gurao pod tepih te jedanput organizirao i pomirbeni sastanak Fižulića i Pankretića, s kojega je HSLS-ov ministar izašao sa smiješkom, uzdahnuo i ironično pitao: “Tko nas, bre, zavadi?”

Vrhunac sukoba između Fižulića i Vladine gospodarske koordinacije pod Linićevim vodstvom, prema neslužbenim informacijama, trajao je od proljeća, kada je INA zatražila od Vlade jamstvo za podizanje kredita radi uvoza nafte, kako bi je Hvatska imala dovoljno za turističku sezonu. No, ministar gospodarstva je više od mjesec dana izbjegavao potpisati odobrenje za to, pa je Vlada tek u srpnju mogla dati zeleno svjetlo za kredit naftnoj tvrtki.

Posebna priča je nezadovoljstvo nekih članova Vlade time što je Fižulić podržao Vesnu Balenović u njezinim kritikama vodstva INE, što je potvrdilo da se oko te naftne kompanije vode teški podzemni sukobi, interesni i stranačko-politički, a koji su (uz ACI) bili dodatni razlog zašto je Račan nedavno ustao protiv “strančarenja i grupašenja” u Vladi. Najnoviji povod za nagađanja o Fižulićevu odlasku jest Račanova najava da će se uskoro morati pozabaviti pitanjem “sukoba interesa”, a što se može odnositi ponajprije na ministre Fižulića i Čačića, jer obojica imaju velike privatne tvrtke.

Premijeru, po svemu sudeći, nije teško palo to što je Fižulić, zajedno s još trojicom članova Vlade iz HSLS-a nedavno podnio ostavku zbog stranačke stege. Račan je odmah odbio Granićevu ostavku, ali o ostalima se ne izjašnjava, već najavljuje da će pitanje HSLS-ovih ministara u ostavci riješiti u paketu. Zasad je jasno samo to da želi zadržati Jozu Radoša, privremenog predsjednika HSLS-a, koji je izrazio želju da se više posveti stranačkom radu i da zahtjevno mjesto ministra obrane zamijeni lakšim mjestom ministra europskih integracija.