»U ta 24 sata«, kako piše ugledno ljubljansko Delo, »dogodilo se sve«. Sporazum o granici, pogotovu na moru, u Piranskom zaljevu, što se činio posve sigurnim nakon što su ga dogovorili premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek, u četvrtak ujutro bio je gotovo otpisan nakon sjednice Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora.

No, dok su novinari svojim redakcijama već bili najavili da se »povijesni« dogovor, vjerojatno, odgađa barem do jeseni, u 17 sati dogodio se dramatičan i optimističan preokret. Premijer Drnovšek došao je iznenada u Državni zbor (slovenski parlament) i izvijestio zastupnike kako su vlade u Ljubljani i Zagrebu potvrdile dogovorene nacrte sporazuma o Nuklearnoj elektrani Krško, ali i, što je još važnije, o međudržavnoj granici. A time kao da je naglo pao veliki kamen s ramena i srca zastupnika te prekinuta teška mora, koja je mučila većinu slovenske javnosti, a osobito oko pola milijuna ljudi koji žive na objema stranama granice.

Naime, pola sata nakon premijerove izjave parlament je velikom većinom glasova napokon ratificirao Sporazum o pograničnom prometu i suradnji (SPPS) između Hrvatske i Slovenije, tzv. malogranični sporazum. Kako se zna, taj su čin Državni zbor i, zapravo, neki utjecajni političari i njihove stranke, odgađali 50 mjeseci, više od četiri godine. Točnije: SPPS su u travnju 1997. potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova Mate Granić i Zoran Thaler, ubrzo ga je potvrdio Hrvatski državni sabor, ali je slovenski parlament stalno odgađao ratifikaciju, ponajprije pod utjecajem vođa Slovenske pučke stranke (SLS), članice Drnovšekove vladine koalicije, braće Janeza i Marjana Podobnika, tadašnjega predsjednika parlamenta i zamjenika premijera.

Oni su bili predvodnici »teorije« prema kojoj malogranični sporazum »prejudicira granicu, osobito na moru, na štetu Slovenije«, iako ju je i Ustavni sud Republike Slovenije odbacio kao neutemeljenu. Sada su čak 73 zastupnika, od ukupno 90, a nazočnih 79, glasovala za ratifikaciju toga sporazuma, uvjereni riječima premijera Drnovšeka kako je napokon s kolegom Račanom postigao sporazum o granici, o najvećem teretu koji je 10 godina opterećivao međusobne odnose. No, što je Drnovšek rekao zastupnicima da su masovno digli ruke za SPPS? To smo pitali Ured predsjednika slovenske vlade, odakle su nam vrlo pristojno preporučili da pogledamo web-stranicu premijera Drnovšeka.

»Dosegli smo vrlo važnu točku u našim pregovorima, a još je važnije da se sada nastavi pozitivna spirala u rješavanju dvostranih pitanja s Hrvatskom«, rekao je pritom Drnovšek, koji je na početku zastupnike izvijestio kako su njegova i hrvatska vlada na svojim sjednicama u četvrtak potvrdile nacrte dvaju sporazuma, o granici i o nuklearki Krško.

Postignuti dogovor, prema Drnovšekovim riječima, Sloveniji prvi put nakon 10 godina, koliko su trajali pregovori, »omogućuje izlaz na otvoreno more«. I dodao: »Dosegli smo tu ključnu točku, što nam osigurava i položaj pomorske države. Nacrt sporazuma o granici prema našoj je ocjeni dobar, uravnotežen, jer smo glede granice na moru postigli mnogo. Taj je dogovor s Hrvatskom postignut na temelju Ustavne povelje o osamostaljenju iz 1991., a Sloveniji će omogućiti da zaokruži svoju suverenost te osigura dodatnu stabilnost i sigurnost.«

U međuvremenu, i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel potvrdio nam je u kratkoj izjavi otprilike ono što je izjavio u emisije TV Slovenije »Odmevi«. Naime, izrazio je zadovoljstvo, jer je »nacrt sporazuma o granici, što su ga u četvrtak gotovo istodobno potvrdile hrvatska i slovenska vlada, veliki uspjeh za Sloveniju, osobito što se tiče razgraničenja na moru« i dodao: »Slovenija je prvi put u povijesti postala pravom pomorskom državom, a pripast će joj i oko 80 posto Piranskog zaljeva. Pritom nisu točna neka izražena mišljenja da, prema prijedlogu nacrta toga sporazuma, Slovenija dobiva vezu s otvorenim morem kroz hrvatsko teritorijalno more, nego će Slovenija i Hrvatska, zapravo, na tome mjestu razdijeliti more koje je bilo jugoslavensko. A morsko dno u slovenskome koridoru prema otvorenome moru ostaje nerazdijeljeno«.

Rupel je ocijenio da je Slovenija, što se manje zna, postigla i dobro rješenje za dio kopnene granice uz Muru, blizu Martin Broda, a to je učinjeno u suglasju s tamošnjim stanovništvom, čime će granica postati prilagođenija njihovim potrebama. »Te istodobne odluke vlada Hrvatske i Slovenije imaju obvezujući karakter u odnosu na međunarodno pravo, a Slovenija će inzistirati da se taj sporazum što prije i ratificira u oba parlamenta«, naglasio je Rupel.

Napokon, Delo u svojemu komentaru zaključuje kako je kompromisno rješenje o nacrtu sporazuma između Slovenije i Hrvatske jednako dobro ili loše za obje strane, ali je svakako bolje da se postiglo u međusobnim razgovorima nego uz pomoć međunarodne arbitraže. To je rezultat upornih razgovora premijera Drnovšeka i Račana, što su ih vodili u posljednje vrijeme u dubokoj sjeni medija i javnosti. »Nalikovalo je to na igru s elementima pokera i šaha«, tvrdi komentatorica najuglednijega slovenskog dnevnog lista.