ZAGREB, 20. srpnja - Shvativši da se u svjetskim poslovima štošta mora drastično mijenjati, povodom sastanka G8 u Genovi skupina uglednika iz tzv. G8 u sjeni, traži od vođa najutjecajnijih država svijeta da u svoje društvo prime i manje razvijene a sve moćnije. U privatnoj skupini, službeno nazvanoj Pripremna konferencija G8, nalaze se donedavni ravnatelj Svjetske trgovinske organizacije Renato Ruggiero koji je sada talijanski ministar vanjskih poslova, bivši šef federalnih rezervi SAD-a Paul Volcker, bivši državni tajnik SAD-a Henry Kissinger, sadašnji američki trgovinski predstavnik Robert Zoellick, japanski ministar gospodarstva Heizo Takenaka i bivši visoki službenik Bijele kuće Fred Bergsten koji je sada šef Međunarodnog ekonomskog instituta u Washingtonu.

Na sastancima uoči Genove zaključili su da bi bilo mudro proširiti sadašnju svjetsku vladu, kako se ponekad tepa skupini osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, tako da u njoj budu Kina, Brazil, Indija i još neke manje razvijene zemlje. Tako bi se realističnije odrazilo promjene u svjetskom gospodarstvu i politici. G8 u sjeni također predlaže da se za borbu s AIDS-om, malarijom i tuberkulozom, bolestima koje najviše pogađaju siromašne zemlje, ne izdvoji jedna milijarda dolara, kako se predvidjelo u Genovi, nego deset milijardi. Potiče se vođe G8 da razmotre »prijetnju ozbiljnih sukoba između SAD-a i Europe« u brojnim pitanjima od trgovine do okoliša, da nađu uvjerljive odgovore na opravdane prosvjede u Genovi, da se posvete suzbijanju siromaštva, smanjenju trgovinskih barijera i - proširenju G8. Također predlažu da se izmijeni sadržaj godišnjih sastanaka G8 tako da se bavi manjim brojem najvažnijih, strateških tema, a ne rasipa energija i vrijeme na poduži popis tema manje važnosti koje mogu prepustiti ministrima financija i vanjskih poslova. Nezadovoljstvo s G8 i ostalim međunarodnim institucijama ne pokazuju samo prosvjednici na ulicama gradova u kojima se sastanci održavaju, nego i sami sudionici. U četvrt stoljeća postojanja, G8 je često bio kritiziran da nije efikasan i da ne odražava promjene u svijetu gospodarstva i politike. Nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, Zbigniew Brzezinski, već pet godina dokazuje da se G8 mora temeljito mijenjati ili da njegove godišnje skupove treba ukinuti, jer su se nekadašnji neformalni sastanci pretvorili u cirkus kojim dominiraju raskoš i spektakl. Kritike su naročito ojačale poslije prošlogodišnjeg sastanka u Okinawi, koji je proizveo besprimjernu smjesu političke ispraznosti i dugačkih unaprijed pripremljenih priopćenja - i na sve to je japanska vlada potrošila blizu 750 milijuna dolara. K tome, G8 je postao zarobljenikom tajnovite birokracije koja je strašno nabubrila od prvog sastanka u Rambouilletu, blizu Pariza, 1975. Zato se sve češće govori o »povratku u Rambouillet«.

Danas, G8 predstavlja dvije trećine svjetskog gospodarstva, ali manje od 15 posto stanovništva. Stoga G8 u sjeni predlaže da se na sastanke poziva Skupinu 20, osnovanu na inicijativu SAD-a zbog financijske krize koja je 1997. zahvatila Aziju. U toj skupini su članice G8 (Britanija, Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD plus Rusija), Europska unija, te Argentina, Australija, Brazil, Indija, Indonezija, Južna Afrika, Južna Koreja, Kina, Meksiko, Saudijska Arabija i Turska. Ili dvije trećine svjetskog stanovništva i 82 posto gospodarskog proizvoda.

Upitan koliko je realan prijedlog o proširenju svjetske vlade, sadašnji kopredsjedavajući G8 u sjeni, Fred Bergsten, misli da i unutar G8 postoji saznanje o potrebi proširenja, dodatni pritisak su izvršili prosvjedi na ulicama, ali će trebati još dosta vremena do stvarne promjene. No, početni napor da se uspostavi dijalog sa siromašnijim zemljama, poduzet će se već na početku sastanka u Genovi, kada će se Silvio Berlusconi, kao domaćin G8, sastati s čelnicima Južne Afrike, Malija, Bangladeša, Nigerije i Salvadora, a bit će prisutni i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, te šefovi Svjetske banke, MMF-a, WTO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i još nekih međunarodnih institucija.

Tomislav Butorac