Izvješće o izbornim nepravilnostima bit će dovršeno do prvih redovitih sjednica Sabora i Suda u rujnu, izjavila je za Hinu dopredsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec. Dva osnovna problema uočena na zadnjim lokalnim izborima, koje bi zakonodavac morao otkloniti novom zakonskom regulativom, po njezinu su mišljenju pitanje prebivališta kandidata i izračun mandata D'Hondtovom metodom.

Omejec smatra da je glavni problem s prebivalištem kandidata u zakonskoj nedorečenosti jer je zakonodavac samo odredio da kandidat mora imati prebivalište u izbornoj jedinci u kojoj se kandidira, ali ne i koliko tamo mora biti prijavljen. Zato se i dogodilo da su neki kandidati doslovce pet dana prije roka za podnošenje kandidacijskih lista mijenjali prebivalište, to jest odjavljivali staro i prijavljivali novo.

U zemljama razvijene demokracije zakonom je točno određen datum do kojeg se mora prijaviti novo prebivalište kako bi birač u njemu sudjelovao na izborima. Prema tome se onda određuje i pravo na kandidiranje. U nekim je zemljama odlučujuće prebivalište koje je birač imao na početku izborne godine. U Velikoj Britaniji pak, ako se netko preseli i promijeni prebivalište 30 dana prije izbora, biračko pravo ostvaruje na staroj, a ne na novoj adresi. Tako se osigurava stalnost biračkih popisa.

Rješavajući mnogobrojne žalbe vezane uz prebivalište kandidata, Ustavni se sud suočio s problemom utvrđivanja prebivališta kandidata na sam dan podnošenja kandidacijskih lista, što bi, po mišljenju sutkinje Omejec, trebalo izbjeći tako da se zakonom odredi rok do kojega će se, biračima i kandidatima, uvažiti promjena prebivališta prije izbora. Time bi se izbjegli i tehnički problemi, ali i pravna nesigurnost jer je broj birača u Hrvatskoj sada nepoznat i na sam dan izbora, rekla je Omejec.

Istaknula je da je nakon posljednjih izbora Ustavni sud prvi put temeljitije kontrolirao računanje po D'Hondtovoj metodi, utvrdio pogrešku pri preračunavanju glasova u mandate, ukinuo prekomjerne mandate i time utjecao na promjenu odnosa političkih snaga u općinskim i gradskim parlamentima.

Modificiranim načinom primjene D'Hondtove metode izračuna mandata na svim proteklim izborima problem prekomjernog mandata rješavao se tako što bi prva stranka po snazi dobila taj mandat, dok bi druga stranka dobila mandat manje nego što bi joj po broju "palih" glasova pripalo. Primjenom čistog D'Hondta, kako se radi svagdje u svijetu, Sud je točno utvrdio tko je dobio prekomjerni mandat, kome je oduzet, te kome on stvarano pripada, istaknula je Omejec.

U Ustavnom sudu ne znaju koliko je stranaka i za koliko mandata na izborima proteklih deset godina bilo oštećeno zbog krivog računanja, ali podsjećaju kako i nije njihova zadaća to utvrditi.

Prema mišljenju sutkinje Omejec, zakonodavac bi računanje mandata jasno trebao urediti kako se zbog pogrešne matematike ne bi gubili mandati dobiveni voljom birača. Istaknula je kako je posebnost proteklih izbora da se ustavni izborni sporovi nisu vodili među strankama zbog nekorektne promidžbe, nego zbog nepravilnosti izbornih povjerenstava. Zbog toga bi, smatra Omejec, dužnost člana povjerenstva trebala biti stalna i profesionalna.

Važno bi bilo i da se ustali izborno zakonodavstvo. Pritom Ustavni sud ne ulazi u to kakav će biti izborni sustav, jer je on "stvar politike", nego se misli na samu tehniku izbora, koja mora biti trajna i preciznije regulirana, zaključila je sutkinja Omejec. (HINA).