ZAGREB - Stručna ekipa Međunarodnoga monetarnog fonda jučer je ponovno stigla u Zagreb, a u petak će im se pridružiti i šef misije Hans Flickenchild. Za hrvatsku vladu to je posebno važan posjet misije MMF-a jer će o rezultatima tih razgovora uvelike ovisiti ne samo sudbina dogovorenog standby aranžmana s MMFom, nego i kredit Svjetske banke (SAL) vrijedan 200 milijuna dolara.

Do 10. kolovoza MMF-ovci će, naime, detaljno proanalizirati sve što je hrvatska vlada dosad učinila i što planira napraviti u vezi s dogovorenim reformama. MMF od Vlade prije svega očekuje jasne odluke o smanjenju javne potrošnje, tj. proračunskih rashoda, što uključuje i smanjenje deficita. Nakon što odu iz Zagreba, MMF-ovci će i Svjetsku banku upoznati s rezultatima programa hrvatske vlade, kako bi čelnici SB-a u rujnu mogli donijeti konačnu odluku o plasmanu 200 milijuna dolara kredita Hrvatskoj. Ako MMF ocijeni da Vlada ne provodi dogovorene mjere, Hrvatska neće dobiti taj novac, koji bi trebao biti iskorišten prije svega za poticanje malog i srednjega gospodarstva.

Toga su i te kako svjesni i u našoj vladi pa je nedavno formirana posebna skupina ministara koja treba pripremiti izmjene niza zakona s ciljem smanjenja proračunskih rashoda. Riječ je uglavnom o zakonima koji reguliraju socijalne izdatke, a koje nužno treba smanjiti kako bi se očuvao proračun. Sve mjere trebale bi biti prezentirane MMF-u još za njihova posjeta, a tijekom rujna izmjene zakona moraju biti prihvaćene i u Saboru. U razgovorima s MMF-om predstavnici Vlade morat će predložiti prihvatljiva rješnja za tri ključna problema: plaće javnih i državnih službi, dječji doplatak i deficit mirovinskog fonda. Ključni problem bit će ipak dječji doplatak, potvrdio nam je jedan Račanov ministar.

Kao što je poznato, masa novca za plaće probila je predviđeni proračun za oko 600 milijuna kuna i to se sada ne može ispraviti, nego je na Vladi da osigura taj novac. U Vladi tvrde kako će uspjeti pokriti tu stavku, ali će biti problem osigurati sav novac za dječji doplatak jer je riječ o mjesečnoj isplati gotovine.

Problem leži, jasno, i u realizaciji prihoda od privatizacije. Iako je Vlada rebalansirala očekivani prihod od privatizacije sa 8,5 na 6,5 milijardi kuna, prodaja još 16 posto dionica HT-a neće biti dovoljna da osigura taj novac. Zbog toga je dodatno važno da Vlada MMF-u do 10. kolovoza predoči i mjere kojima namjerava smanjiti rashode proračuna. O mogućem scenariju u kojemu MMF neće dati zeleno svjetlo Vladinim mjerama ne treba ni razmišljati. Osim što će Hrvatska ostati bez kredita Svjetske banke, a hrvatsko gospodarstvo bez tog kapitala, našu zemlju vjerojatno čeka i negativna reakcija kreditnih agencija koje bi u tom slučaju zasigurno srušile sadašnji kreditni rejting zemlje.

Što se tiče deficita, prema svemu sudeći Vlada će i tu imati dosta problema da zadovolji MMF. Naime, s MMF-om. Naime, s MMF-om je dogovoreno da će se konsolidirani deficit u ovoj godini smanjiti na 5,3 posto BDP-a (lani je bio 6,8 posto). Prema podacima iz HNB-a, međutim, projekcije ovogodišnjeg deficita pokazuju da će on iznositi 5,9 posto. Pritom ne treba zaboraviti da se prilikom ocjene stanja deficita u obzir uzimaju i projekcije Vlade i samog MMF-a, tako da konačni rezultat može biti i bolji, ali i lošiji.