Svjedočenje je karakterizirala oštra kritika međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini. Kritizirali su je i gosti iz te zemlje, ali i američki kongresmeni. Čelnici katoličke crkve u Bosni i Hercegovini žalili su se na - kako su rekli - neravnopravan položaj hrvatskog naroda. Kardinal Puljić je o ovom problemu rekao: "Ja bih iskreno molio da Amerika učini da bude jednak pristup prema sva tri konstitutivna naroda. Mi Hrvati, koji smo brojčano manji, imamo osjećaj da nije jednak pristup i zbog toga bi svojim svjedočenjem molio da se učini pritisak da pristup bude jednak, prema sva tri konstitutivna naroda."

Tvrdnje o neravnopravnom položaju Hrvata, gospoda Puljić i Perić potkrijepili su nizom primjera: od neostvarivanja prava na povratak u Republiku Srpsku, nepostojanja samostalne hrvatske televizijske postaje, pa do činjenice da - kako su rekli - Hrvati u Bosni i Hercegovini gotovo uopće ne primaju pomoć iz međunarodnih izvora. Također je ukazano na - kako je rekao mostarski biskup Perić - negiranje političkih prava Hrvata, što se iskazalo izbornom diskvalifikacijom mnogih političara iz Hrvatske demokratske zajednice, od strane međunarodne uprave. "Bošnjačke su političke predstavnike izabrali Bošnjaci, srpske Srbi, a hrvatske su zastupnike izabrali ne Hrvati već Bošnjaci i Srbi", izjavio je pred vanjskopolitickim odborom Zastupničkog doma mostarski biskup Perić. Nadbiskup Puljić je izjavio da su hrvatski predstavnici u vladajucoj koalicionoj vladi "dobri ljudi", ali je problem u tome što oni uživaju podršku manje od deset posto hrvatskog biračkog tijela. Spomenut je i slučaj Hercegovačke banke, u koju je u travnju u dva navrata nasilno ulazila međunarodna policija.

Kongresmeni, članovi vanjskopolitičkog odbora, kritizirali su višegodišnje mirovne napore u Bosni i Hercegovini, koji - kako je rekao predsjedatelj odbora Henry Hyde - nisu uspostavili autentični mir i stabilnost. "Zapad je preuzeo obavezu da policijom nameće sporazume koji su možda neprovedivi. Dali smo si preširoke ovlasti. Nepostojanje ograničenja kada su u pitanju međunarodni dužnosnici u Bosni i Hercegovini neizbježno vodi zlouporabama i neuspjehu. Povijest nas uči da trebamo biti oprezni kada se tvrdi da cilj opravdava sredstva za njegovo postizanje. Međutim, pogotovo moramo biti oprezni kada se pokazuje da čak niti sredstva koja koristimo nisu efikasna, a to je slučaj upravo u Bosni i Hercegovini" - rekao je kongresmen Hyde.

Kongresmen Christopher Smith, također i predsjedatelj kongresne Helsinske komisije, izjavio je da je nezadovoljan postignutim napretkom u provedbi Daytonskog sporazuma. Kao posebno kritična pitanja izdvojio je sprečavanje povratka izbjelica u Republiku Srpsku te činjenicu da u srpskom entitetu i dalje na slobodi žive mnogi optuženici za ratne zločine. Kongresmen Smith je kritizirao navodnu izjavu američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, Thomasa Millera, koji je - prema kongresnom iskazu biskupa Perića - podizanje križa na jednoj planini nad Mostarom, povodom prošlogodišnjeg jubileja katoličke crkve, nazvao "simbolom ne-tolerancije, koji neće biti toleriran." "Ja mislim da su veleposlanikove izjave bile netolerantne, ničim izazvane, i vrijedne žaljenja. Ja nisam čuo za ovaj slučaj. Osobno ću istražiti ovaj slučaj i obavijestiti našu vladu o tome" - rekao je kongresmen Smith.

Ejup Ganić, bivši predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, smatra da se Daytonski sporazum ne bi trebao mijenjati, ali bi se trebala pojačati njegova primjena, pogotovo kada se radi o povratku izbjelica u danas srpska područja i hvatanje preostalih ratnih zločinaca. Upitan od kongresmena Benjamina Gilmana da li on smatra da postoji diskriminacija prema nekoj od nacionalnih zajednica u Bosni, Ejup Ganic je rekao: "međunarodna zajednica, općenito gledano, svaki narod tretira jednako. Međutim na političkoj razini, međunarodna zajednica tolerira kršenje Daytonskog sporazuma, i to u slučaju Republike Srpske."