Vjesnik: 27. 07. 2001.

General Ademi pred haaškim sucima: Ne osjećam se krivim

Ademi je, odjeven u tamnosivo odijelo, bijelu košulju i kravatu, ozbiljna lica ponavljao da se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice / Rekao je da se, s obzirom na okolnosti, ne žali na uvjete pritvora, niti ima prigovora zdravstvene naravi

DEN HAAG, 26. srpnja - General Hrvatske vojske Rahim Ademi izjavio je u četvrtak na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) da se ne osjeća krivim za zločine u Medačkom džepu za koje ga tereti haaško tužiteljstvo.

»U potpunosti se ne osjećam krivim«, izjavio je Ademi na svom prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem kojim je predsjedao portugalski sudac Almiro Rodrigues. General je rekao kako čitanje optužnice čiji mu je sadržaj poznat, nije potrebno, no ona je ipak gotovo u cijelosti pročitana.

Ademi je, odjeven u tamnosivo odijelo, bijelu košulju i kravatu, ozbiljna lica ponavljao kako se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice koje su čitane jedna po jedna. Dodao je da, s obzirom na okolnosti, nema prigovora na uvjete pritvora, niti prigovora zdravstvene naravi.

Ademi je optužen »za zločine nad srpskim stanovništvom Medačkog džepa u rujnu 1993. za koje se terete hrvatske snage što su od 9. do 17. rujna bile pod njegovim zapovjedništvom«. Optužen je »za zločine protiv čovječnosti te povrede ratnog prava i običaja«. Optužen je i prema zapovjednoj i osobnoj odgovornosti za »progon srpskog stanovništva Medačkog džepa, ubijanje srpskih civila i vojnika, uništavanje imovine srpskog stanovništva te za propuste u sprečavanju zločina potčinjenih«.

Po optužnici, napad hrvatskih snaga (9. gardijska brigada i 118. domobranska pukovnija te specijalne postrojbe MUP-a) na području Medačkog džepa počeo je u jutarnjim satima 9. rujna 1993. Ademi je tada bio zapovjednik Operativne zone Gospić. Oko šest sati ujutro hrvatske snage ušle su u Medački džep i nakon borbi koje su trajale oko dva dana uspostavile kontrolu nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja kad je prestalo napredovanje hrvatskih snaga.

Nakon intervencije međunarodne zajednice, započinju pregovori na političkoj i vojnoj razini hrvatskih vlasti i vlasti »RSK« koji su rezultirali sporazumom o prekidu vatre i dogovorom o povlačenju hrvatskih snaga 17. rujna 1993.

Tijekom te operacije najmanje je 38 srpskih stanovnika ubijeno, kaže se u optužnici, a ubijena su i najmanje dva vojnika u hrvatskom zatočeništvu. Većina kuća i gospodarskih objekata (164 kuće i 148 staja i gospodarskih zgrada) u Medačkom džepu uništena je nakon što su hrvatske snage uspostavile kontrolu nad područjem. U optužnici se hrvatske snage i civile pod njihovim nadzorom tereti i za pljačku srpske imovine. Velik dio razaranja, smatraju tužitelji, dogodio se nakon prekida vatre postignutog 15. rujna, a prije potpunog povlačenja hrvatskih snaga.

Ademi je »odigrao središnju ulogu u razradi, planiranju, zapovijedanju i/ili izvođenju hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu koja je rezultirala teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, uključujući progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te pljačku i uništavanje zgrada i imovine srpskih civila u Medačkom džepu«, stoji u optužnici.

Tužitelji tvrde da je Ademi znao za ta djela jer su ga o tome »obavijestili predstavnici međunarodnih organizacija i drugi«. No, »propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinitelje«, kaže se u optužnici.

Tijekom razdoblja na koje se odnosi optužnica »u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj postojao je oružani sukob«. Područje Medačkog džepa, navodi se u optužnici, bilo je »u sklopu samoproglašene republike srpske krajine južno od Gospića u Republici Hrvatskoj« i obuhvaćalo je prostor širok četiri do pet kilometara i dugačak pet do šest kilometara. To područje obuhvaćalo je mjesta Divoselo, Čitluk i Počitelj te brojne male zaseoke. Prije operacije Medački džep tamo je živjelo oko 400 srpskih civila.

Optužnica kaže da je između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga nešto prije proglašenja hrvatske neovisnosti izbio oružani sukob i prenosi izjavu Vlade iz rujna 1991. da hrvatski Srbi i JNA kontroliraju gotovo trećinu teritorija Hrvatske. Navodi se da je »19. prosinca 1991. Skupština SAO krajine zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske službeno proglasila nezavisnost od Hrvatske i formirala RSK, koja je imala vlastitu vojsku, srpsku vojsku krajine«. Podsjeća se da je u veljači 1992. Vijeće sigurnosti UN uspostavilo međunarodne snage (UNPROFOR) i rasporedilo ih na UNPA područja gdje su Srbi bili u većini. »Područja u rukama Srba i sporna područja u Hrvatskoj, koja su ostala izvan UNPA, općenito su bila poznata kao "ružičaste zone"«, kaže se u optužnici i dodaje da je Medački džep bio u jednoj od ružičastih zona uz sektor Jug. U 1992. i 1993. godini hrvatske snage povele su nekoliko vojnih operacija »protiv RSK« u područjima UNPA ili ružičastim zonama, od kojih je jedna bila i ona u Medačkom džepu uz sektor Jug, stoji u optužnici. U dodatku optužnice navedeno je ime 21 ubijenog civila i dva vojnika. Više od polovice ubijenih bilo je u dobi od 60 do 86 godina. Nekima od ubijenih prerezani su vratovi ili amputirani prsti, neki su spaljeni, a jednoj žrtvi odrezane su genitalije. U većini slučajeva žrtve su ustrijeljene. (H)