ZAGREB, 27. srpnja - Sadržaj optužnice protiv generala Ante Gotovine, kojeg Haaški sud optužuje za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom operacije »Oluja«, izazvao je burne reakcije, kako političkih stranaka, tako i javnosti. Revidira li tekst optužnice hrvatsku povijest i dovodi li u pitanje značaj Domovinskog rata i temelje hrvatske države? Kako stranački čelnici komentiraju spominjanje imena pokojnog predsjednika Tuđmana u optužnici? Zašto Haaški sud samoproglašenu »republiku srpsku krajinu« tretira kao punopravni politički subjekt?

Vijeće je zabrinuto što je osobna krivnja generala Gotovine svedena na apstraktnu zapovjednu odgovornost, bez pokušaja dokazivanja njegove stvarne krivnje. Ističe se da će se HSLS, ne dovodeći u pitanje poštivanje preuzetih međunarodnih obveza, »svim pravnim i političkim sredstvima boriti protiv redizajna najnovije hrvatske povijesti i protiv presumirane, a ne dokazane odgovornosti bilo kojeg građanina Hrvatske«. To uključuje borbu pred Sudom u Haagu, ali i pravnu i političku borbu u međunarodnim institucijama i tijelima, kako bi se skinule neprihvatljive političke kvalifikacije Domovinskog rata i postigao prihvatljivih okvir suradnje Hrvatske s Haaškim sudom.

»Iz optužnice protiv generala Gotovine postaje jasno da je Haaški tribunal htio uvesti u nju i najviši vrh bivše hrvatske vlasti«, kaže Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a. »Političke su konotacije takve optužnice nesagledive i krajnje je vrijeme da hrvatska diplomacija poduzme inicijativu i sve svede isključivo na kontekst individualne odgovornosti. U protivnom, konotacije su zastrašujuće«, tvrdi Kramarić. Sad je jasno, kaže predsjednik LS-a, da se nije dobro prišlo pregovorima s Haagom i da jamstva što ih je Vlada dobila nisu bila dostatna. »Što sad učiniti? Mislim da bi se mogla tražiti i reakcija Vijeća sigurnosti jer se očito preširoko tumači rezolucija na temelju koje je osnovan Haaški sud«. Što se tiče parlamenta, smatra Kramarić, najgore bi bilo »vrući kesten« prebacivati s Vlade na Sabor i obrnuto. »Sabor je ionako doveden pred svršen čin jer prošlogodišnje pismo Vladi trebalo biti upozorenje da se učini nešto hitno, ali nije učinjeno ništa. I na tom važnom pitanju bili smo duboko podijeljeni pa smo, umjesto da se bavimo bitnim, gubili vrijeme na rasprave o našim ideološkim razlikama«.

Čitava se priča, kaže Kramarić, sad lako može prenijeti u sferu iracionalnog i emotivnog, a to može izazvati nervozne reakcije. »Krajnje je vrijeme da se suočimo i s lošim posljedicama "Oluje". Čak je i Vlada upala u matricu dokazivanja da smo bili žrtve, što je jasno i ne treba dokazivati, te da smo imali legitimno pravo osloboditi svoja okupirana područja, što je također nesporno«, kaže Kramarić.

Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, u optužnicu protiv generala Gotovine najspornijom smatra formulaciju u kojoj se govori o agresiji Hrvatske na tzv. RSK. »Hrvatska se mora umiješati u sudski proces u Haagu i to opovrgnuti jer bi se u protivnom na iskrivljen način okvalificirala sva događanja od 1991. do 1995. Haaška kvalifikacija o hrvatskoj agresiji na tzv. krajinu nebuloza je koja graniči s politikantstvom«. Kad je riječ o predsjedniku Tuđmanu, Kajin podsjeća da je glavna haaška tužiteljica nedavno priznala da se pisala optužnica protiv njega. »Vjerojatno se optužnica pisala zbog uloge koju je i dr. Tuđman imao u zbivanjima u BiH, a koja je kompromitirala i ondašnju hrvatsku vlast. A vjerojatno i zbog činjenice da nije poduzeo sve što je mogao da ne dođe do stradavanja nakon "Oluje". Sigurno je da će zbog tih stradavanja netko odgovarati, nažalost u Haagu, kad naše pravosuđe nije za šest godina bilo u stanju to procesuirati«, zaključuje Kajin.

Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, smatra da je tijekom saborske rasprave Vlada zatajila ključne elemente iz optužnica. Drži nedopustivim da se u optužnici izjednačava hrvatska država i tzv. republika srpska krajina te da se u njima utvrđuje teza po kojoj je Hrvatska počinila agresiju na »krajinu«, s ciljem deportacije Srba. Također smatra da je akcija vremenski obilježena do 15. studenoga kako bi se sva kaznena djela počinjena na tom području, a koja pripadaju u tipični kriminal, mogla procesuirati kao ratni zločin i za njih optužiti Republika Hrvatska. Šeks dodaje da je Hrvatska nekoliko puta u Haag slala dokumente iz kojih je vidljivo da je postojao plan evakuacije Srba koji su napravili njihovi vođe, ali to očito nije uzeto u obzir, kako bi se Hrvatska mogla optužiti za etničko čišćenje. »To je uvreda zdravom razumu«, kaže Šeks. Prema njegovu mišljenju, Vlada bi trebala zamrznuti svoju odluku o postupanju prema zahtjevu Haaškog suda i zahtijevati da se izručenja i optužnice temelje na Statutu Suda.

»U haaške optužnice protiv generala Ademija i Gotovine uključena je široka zapovjedna odgovornost i politički elementi«, kaže predsjednik DC-a, Mate Granić. Dodaje da se ni jednog od njih ne optužuje za neposredno počinje zločine nego ih se tereti isključivo prema zapovjednoj odgovornosti. »Prema optužnicama, "Oluja" je bila pokrenuta zbog etničkog čišćenja, a tzv. RSK tretira se kao politički subjekt. No, treba naglasiti«, kaže Granić, »da je akcija "Oluja" izvedena na temelju Rezolucije Glavne skupštine UN 43/49 i u skladu s brojnim rezolucijama Vijeća sigurnosti«. Granić naglašava da hrvatske vlasti nikad nisu krile da su se, na žalost, dogodili i zločini nakon akcije i zbog toga su pokrenuti brojni kazneni procesi, iako je trebalo više odlučnosti u kažnjavanju. Međutim, Granić ističe da je »Oluja« bila odlično vojno organizirana akcija. Što se tiče mogućih koraka koje bi Hrvatska mogla poduzeti, Granić drži da je jedino moguće da se pojavi na sudu u Haagu kao amicus curie, odnosno da se umiješa u proces kad počne.

»Optužnice su suprotne našem Ustavu, a s obzirom da je Ustav jači od Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, jasno je da ih treba odbaciti«, kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić. Prema njegovu mišljenju, Haaški sud želi redefinirati povijest i rehabilitirati Srbe koji su izgubili rat. Također smatra da bi se građani referendumom trebali izjasniti o suradnji s Haaškim sudom, a Hrvatska bi zakonom trebala zabraniti vrijeđanje Domovinskog rata na način kako se to čini u haaškim optužnicama. Prema Đapiću, Hrvatska treba zamrznuti odnos s Haaškim sudom dok se Vijeće sigurnosti ne izjasni o političkim optužnicama. »Kroz optužnice se sudi Hrvatskoj i njezinoj borbi za neovisnost«, kaže Đapić. On smatra da je Haaški sud pokrenuo optužnicu protiv najvišeg u hijerarhiji za vođenja »Oluje«, generala Gotovine, jer su predsjednik Tuđman i ministar Šušak mrtvi - »da nisu, sudilo bi se i njima«.