KOMENTAR: Pobjednička koalicija prije izbora obećavala je snižavanje plaća, povećanje neoporezivog dijela i otvaranje radnih mjesta

Vada Ivice Račana muku muči kako bi sastavila državni proračun. Iz toga dokumenta vidjet će se sve: koliko je vladajuća koalicija spremna ili kadra ispunjavati predizborna obećanja, koliko je sposobna stvoriti uvjete za izlazak iz ekonomske krize te mogu li se građani nadati da će napokon-početi kvalitetnije živjeti. Ministar financija Mato Crkvenac ne krije da je pod velikim pritiskom. S jedne strane suočio se s golemim rupama u državnim financijama koje mu je u naslijeđe ostavila HDZ-ova vlada, a s druge su velika očekivanja javnosti.

Kontroverzni Branko Horvat rekao je da ljude jedino zanima kako će se riješiti siromaštva, a s tom njegovom konstatacijom morali su se složiti svi. U Hrvatskoj, prema Horvatu, svaki treći čovjek živi ispod granice siromaštva, a Hrvat u prosjeku živi osam godina kraće od Europljanina. Prema Draženu Kalogjeru, svaki drugi radno sposobni građanin praktički je na ulici: 350 tisuća ih je bez posla, a još 160 tisuća radi u blokiranim poduzećima koja bi trebala u stečaj. Još stotine tisuća radnika svakodnevno rade bez ikakve nadnice. Ključno pitanje državnoga proračuna jest, dakle, kako svim tim ljudima, ili barem većini njih, osigurati posao i pristojnu plaću.

Nudeći odgovor na to pitanje pobjednička koalicija uoči izbora obećala je snižavanje PDV-a, progresivno oporezivanje plaća i povećanje neoporeziva dijela, otvaranje novih radnih mjesta, rast proizvodnje i izvoza, neoporezivanje dobiti koja se ponovno investira u poduzeće, smanjivanje dužnosničkih plaća te, naravno, reviziju privatizacije i slamanje mafiokracije. To su bile najave, a sudar sa stvarnim stanjem za mnoge je bolan.

Sinidikati javnoga sektora jasno su dali do znanja da neće pristati ni na kakvo snižavanje plaća njihovih članova, industrijski sindikati svrstali su se na drugu stranu tražeći da se napokon počnu isplaćivati plaće radnicima koji rade u poduzećima, tzv realnom sektoru. Poduzetnici traže da se snizi PDV i ukupna porezna davanja, a ni s dužnosničkim plaćama ne ide kako je prije bilo zamišljeno. Crkvenac je najavio da će budžet za ovu godinu iznositi od 45 do 46 milijardi kuna, što je otprilike tri do četiri milijarde manje nego u prošloj godini. To zapravo znači velika odricanja. HDZ-ove vlade povećavale su državni proračun iz godine u godinu - prije pet godina on je bio manji za dvadesetak milijardi kuna. Ni takvi enormni državni proračuni HDZ-ovim vladama nisu bili dovoljni za održavanje privida gospodarskog čuda. Sada se, naime, otkriva da je bivša vlast posvuda posijala tempirane bombe - prema procjeni aktualne vlade, dugovi države iznose enormnih 25 milijardi dolara. U takvim okolnostima nova se vlada odlučila za smanjivanje proračuna, što je svakako hrabar čin. No, je li to dovoljno?

Na proteklom prvom susretu "trusta mozgova" koji se okupio u Ministarstvu financija moglo se čuti da privredi trebaju mjere oživljavanja sada i odmah. Svi stručnjaci slažu se da je nacionalna ekonomija u kolapsu, ali se razilaze u traženju recepta za izlazak iz krize. Račanova vlada počela je otkrivati sve više detalja svoga viđenja i što više otkriva, sve je više stručnjaka koji, čini se, postaju nezadovoljni. Dražen Kalogjera tako ne taji da je razočaran pristupom nove vlade ekonomskim problemima. On je, kaže, ispod profesionalnih očekivanja i danih obećanja. Osnovni prigovor mogao bi se svesti na to da Račanovoj vladi nedostaje hrabrosti i odlučnosti za oštre rezove u ekonomskoj politici.

Problem je i u tome što je za rješavanje većine teških problema (nelikvidnost, nezaposlenost, restrukturiranje poduzeća, oživljavanje proizvodnje i slično) potrebno vrijeme, mnogo više nego što ga je Vladi itko spreman dati. To je i razumljivo ako se imaju u vidu Horvatova i Kalogjerina upozorenja o razmjerima siromaštva. Razumljivo je zato što se sva pažnja sada usmjerila na politiku plaća, a tu je Račanova vlada napravila veliki gaf. Koalicija je prije izbora najavljivala da će dužnosničke plaće prepoloviti, potom je, kada je došla na vlast, predložila da se te plaće snize za 40 posto, a sada je u parlament uputila prijedlog za 20-postotnim snižavanjem plaća. Nije nikakva tajna da Račan ima velikih problema s popunjavanjem ministarstava kvalitetnim kadrom jer malo ih je koji su spremni raditi za nižu državnu plaću.

Vođa samostalnih sindikata Davor Jurić rekao je da su radnici spremni na odricanja, ali samo ako će i drugi stegnuti remen. To se ne odnosi samo na dužnosnike, već i na menadžere, posebno u državnim i javnim poduzećima, te zaposlene u javnom sektoru. Ministar Crkvenac priznao je da bi svako daljnje smanjivanje proračuna (koje bi otvorilo prostor i za promptno snižavanje PDV a) značilo "ozbiljnu raspravu o plaćama". Pitanje je, međutim, ima li Račanova vlada hrabrosti i snage ući u sukob praktički sa svima, od političke elite raspodijeljene po svim strankama koja je navikla na visok standard do jakih lobija koji drže poduzeća i banke, od interesnih udruga poslodavaca do njima suprotstavljenih sindikata.