Nelikvidnost u zdravstvu bi mogla postati politička bomba za novu vlast!

ZAGREB, 24. veljače - Deset zdravstvenih sindikata traži od ministra financija i nove Vlade da podmire zdravstvene dugove i poštuju kolektivni ugovor koji je u prosincu prošle godine produljen za šest mjeseci, no istodobno je većina sindikalnog članstva nezadovoljna, jer nema osjećaj da nova vlast pridaje zdravstvu pažnju koju zaslužuje.
Potpredsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Josip Jelić tumači sastanak ministra financija Mate Crkvenca i predstavnika sindikata koji se financiraju iz proračuna ili doprinosa kao obostrano »pipanje pulsa«. Očito je da Crkvenac pokušava, razgovorima sa sindikatima i udrugama koje štite prava poslodavaca, očuvati socijalni mir, dok sindikati pokušavaju dobiti kakvo-takvo jamstvo da se najavljena štednja na razini države i smanjenje plaća neće proširiti i na radnike, posebice one u zdravstvu koji tvrde da ionako imaju najmanje plaće.
»Zdravstvene sindikate najviše smeta činjenica da ni jedan političar, osim predsjednika Stipe Mesića i Snježane Biga-Friganović, nije u svom predi ili postizbornom programu spominjao zdravstvo«, komentira dr. Jelić. On drži da bi nelikvidnost u zdravstvenom resoru mogla postati politička bomba za novu vlast. Problem nije, pritom, toliko u plaćama liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, nego u najslabijoj karici zdravstvenoga lanca - bolesnicima jer oni najviše osjećaju nestašicu novca u zdravstvu.
Zdravstveni djelatnici su, zasad, dobivali plaće prema kolektivnom ugovoru, no nestašica novca se, ipak, osjeća u svim područjima zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita (domovi zdravlja) najredovitije je dobivala novac, no kasni se s isplatom novca za njegu u kući koja se, također, ubraja u tu vrstu zaštite. Zdravstveni čelnici neprestano su isticali da novac redovito stiže i u bolnice, ali je činjenica da bolnice, sa svojim mjesečnim budžetima, pokrivaju zaostatke stare i do 150 dana, kaže dr. Jelić. Središte problema je, naravno, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, čije godišnje izvješće pršti fiktivnim prihodima. Teoretski, Zavodu nedostaje samo oko 60 milijuna kuna, no u praksi je to čak četiri milijarde, jer se već godinama kao nenaplaćeni dugovi vode potraživanja od Mirovinskog fonda i raznih poduzeća koja nisu plaćale doprinose, iako se dobro zna da HZZO nikad neće dobiti taj novac.
»U tom smislu smatram da je vrlo pozitivan znak što je nova ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić Rukavina Upravnom vijeću HZZO-a poslala financijsko izvješće za prošlu godinu na doradu«, kaže Jelić. Pozitivan je pomak i što Upravno vijeće HZZO-a prvi put nije pristalo oprostiti velikim tvrtkama dug za doprinos za zdravstveno osiguranje. Naime, Ministarstvo gospodarstva tražilo je od HZZO-a da oslobodi »3. maj«, Željezaru Sisak, kombinat »Belje« i još neka velika poduzeća plaćanja doprinosa. Upravno vijeće je to odbilo jer bi to bila direktna šteta svima onima koji se liječe.
»Država bi, za sve one koje oslobodi doprinosa, morala kompenzirati troškove zdravstvene zaštite jer je to njezina zakonska obveza, a smatramo i da je potpuno opravdan zahtjev ministrice da zdravstvo dobije 1,7 milijardi kuna. Zdravstvo nikada nije bilo dovoljno analizirano, a Ministarstvo financija ne promatra ga dovoljno ozbiljno, kao što to nije činilo ni Škegrino«, poručuje on. Najavljena promjena na čelu HZZO-a samo otežava situaciju. Novi direktor Zdravstvenog fonda trebao bi navodno biti pravnik iz Bjelovara, član SDP-a, ali dr. Jelić smatra da bi to mjesto trebalo biti povjereno ili vrsnom manageru ili liječniku koji dobro poznaje funkcioniranje zdravstvenog sustava.