ZAGREB - Svjetska banka je dala hrvatskoj Vladi rok od pola godine da napravi vjerodostojan program za izlazak iz zastrašujućeg gospodarskog stanja u kojem se država našla nakon odlaska HDZ-a s vlasti. Prema informacijama koje je uspio dobiti naš list, na temelju tog programa Hrvatska će već u drugoj polovici godine od međunarodnih financijskih ustanova moći dobiti povoljne kredite kao podršku mjerama za izlazak iz gospodarske krize. Međutim, ako Vlada ne pokaže znanje i odlučnost, ako ne napravi očekivani gospodarski program, Hrvatska neće rnoći računati na povoljniji tretrnan svjetskih bankara i morat će se sa svojim problemima i dalje koprcati sama.

Stječe se dojam da Vlada na čelu s premijerom Ivicom Račanom, iako je počela objavljivati gubitke koje je naslijedila, još oklijeva jasno predočiti hrvatskoj javnosti svu dramatičnost situacije. Prema našim informacijama, gospodarsko stanje u Hrvatskoj je doslovce zastrašujuće, i to prema ocjeni mjerodavnih međunarodnih financijskih institucija. To se može vidjeti i na licima Ivice Račana i nekih ministara iz vladajuće koalicije, koja su se nakon preuzimanja vlasti naglo uozbiljila i gotovo skamenila.

Nije nepoznat podatak da je država u ovom trenutku dužna najmanje 25 milijardi dolara, od čega gotovo deset milijardi inozemstvu, a ostatak je unutarnji dug. Potvrđuje to da Hrvatska već godinama troši daleko više nego što proizvodi. Kako hrvatski bruto društeni proizvod godišnje iznosi oko 20 milijardi dolara, to znači da su Hrvari već unaprijed potrošili sve ono što bi tek trebali proiz vesti do polovice sljedeće godine! Uvoz je dvostruko veci od izvoza, a vanjski dugom iznose 41 posto hrvatskog godišnjeg proizvoda.

Takvo neodrživo stanje, prema mišljenju domaćih stručnih krugova, nameće premijeru Ivici Račanu da poduzme šok-terapiju u trajanju od godinu ili dvije. Hoće li se Vlada uistinu upustiti u šok terapiju, što bi iziskivalo još veća odricanja od najavljenih, otvoreno je pitanje na koje će odgovor stići sljedećih mjeseci. Sigurno je, međutim, da Vladi za hrabre i nužne rezove treba široka podrška svih političkih faktora, te gradana, poslodavaca i sindikata.

Riječ je, naime, o vrlo nepopularnim mjerama. Prema ocjeni Svjetske banke, Vlada bi hitno trebala smanjiti potrošnju, ne samo javnu, nego i osobnu potrošnju. To znači da se plaće, mirovine i izdaci za socijalnu skrb, u najboljem slučaju, do daljnjega više ne bi smjeli povećavati, a mogli bi realno i padati, jer svjetski bankari traže smanjenje proračunskih transfera. Očekuje se daljni rast broja nezaposlenih. Dok Vlada tvrdi kako neće povećavati broj zaposlenih u državnoj administraciji i javnim poduzećima, međunarodne institucije preporučuju joj da i njihov broj smanji. Svjetski bankari traže i smanjenje plaća državnih službenika, što je nova vlada već učinila samo kad je riječ o neumjereno visokim primanjima državnih dužnosnika i zastupnika.

Među hitnim potezima koje bi Vlada trebala povući jest i smanjenje troškova za obranu, što se donekle ostvaruje, barem prema izjavama ministra obrane Joze Radoša. No, nije jasno odakle će Vlada namaknuti stotine milijuna kuna za povratak izgubljenih štednih uloga građana u Glumina i sličnim bankama, što je također jedna od hitnih mjera koje bi Vlada trebala poduzeti radi povratka povjerenja u domaće banke, usporedo s njihovom privatizacijom. Čini se da Vlada neće moći smanjiti državni proračun u mjeri u kojoj je obećala, te da bi prilikom njegovog rebalansa sredinom godine mogla doći u napast da još više odstupi od predizbornih najava.

voz kako bi se mogla otvarati radna mjesta i vraćati dugovi. Kako stvoriti uvjete za strana i domaća ulaganja i gdje namaknuti dodatni novac za promjenu gospodarske strukture, za razvijanje novih proizvoda, znanja i tehnologija - to će biti jedan od najvećih izazova nove Vlade. U tome se slažu i brojni hrvatski ekonomisti.

Međunarodni financijski krugovi, prema informacijama koje je dobio naš list, smatraju da je vlada Zlatka Mateše 1996. propustila priliku da provede potpune mjere stabilizacije koje je najavila još vlada Nikice Valentića 1.993., ali ih također nije izvela. No, izbori početkom ove godine pružili su Hrvatskoj novu, jedinstvenu priliku za gospodarski zamah, bolji životni standard i za integraciju s Europskom unijom i gospodarstvom u svijetu. Ako bi Vlada na čelu s Ivicom Račanom odgodila potrebne rezove u gospodarstvu, Hrvatska bi opet mnogo propustila. Ono što se ne učini odmah, trebat će napraviti kasnije, ali tada će to Hrvatsku koštati još više.