Jutarnji list: 5. 3. 2000.

DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2000. Pretpostavka za ostvarenje proračuna je radikalno kresanje svih režijskih i drugih troškova

Vlada predložila Saboru državni proračun od 48,3 milijarde kuna

Proračunom je predviđeno smanjenje plaća za pet posto svim korisnicima državnog proračuna, uključujući i plaće ministara i saborskih zastupnika. Država će tijekom ove godine vratiti najmanje 3,6 milijardi kuna nasljeđenog duga. Ipak će biti smanjeni pojedini porezi, ali nije rečeno koji

Piše Nikola Jelić

ZAGREB - Hrvatska vlada sinoć je jednoglasno prihvatila prijedlog državnog proračuna za ovu godinu. Na, sjednici Vlade, koja je trajala osam sati, ministri su se dogovorili da proračunski rashodi iznose 48,3 milijarde kuna.

To znači da je predloženi proračun za jedan posto nominalno manji od lanjskog. Prema riječima ministra financija dr. Mate Crkvenca, predloženi proračun predviđa deficit od 1,3 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a. Odluku Vlade novinarima je u 18.30 sati objavio premijer Ivica Račan, koji je priznao kako je prijedlog proračuna usaglašen "nakon dugih i teških rasprava" .

Glavna načela proračuna

Prijedlog proračuna bit će poslan u Sabor u ponedjeljak, nakon što se u tekst proračuna unesu dogovorene korekcije. Zato ni Račan niti ministar financija dr. Mato Crkvenac nisu željeli govoriti o pojedinim stavkama predloženog proračuna, ali su objavili glavna načela na osnovi kojih je izrađen.

Među njima posebno su istknuta načela smanjenja javne potrošnje i vraćanje državnih dugova. Račan tvrdi kako je realno smanjenje proračuna znatno veće od nominalnih jedan posto jer će država tijekom ove godine vratiti najmanje 3,6 milijardi kuna nasljeđenog duga. Osim toga, ipak će biti smanjeni pojedini porezi, ali nije rečeno koji.

- Vraćanje duga države ima višestruki značaj jer će gospodarstvu biti vraćen novac i time oživljena gospodarska aktivnost. Država ne može tražiti odgovornost sviju ako sama nije odgovorna. Zato ne možemo nastaviti s politikom neplaćanja državnih obveza. I smanjene poreza doprinijet će rasterećenju gospodarstva pojasnio je premijer Račan.

Autori proračuna, nadalje, vodili su brigu i o tome da se ne pogoršava aktualna socijalna situacija, tj. da se ne oduzima onima koji ništa i nemaju. U tom smislu proračunom je predviđeno smanjenje plaća za pet posto svim korisnicima državnog proračuna, uključujući i plaće ministara i saborskih zastupnika. Slijedi i radikalno kresanje svih nepotrebnih državnih troškova, a Vlada je spremna, kaže Račan, prihvatiti sve sugestije javnosti i saborskih zastupnika.

Vlada nije imala izbora

Među važnim načelima izrade proračuna bila je i briga za razvoj Hrvatske. Zato su ministri povećali izdatke za djalatnosti važne za hrvatsku budućnost, tj. za znanost, obrazovanje, kulturu i slične resore.

- Vlada nije imala izbora zbog okolnosti u kojima je pripreman proračun. Pri tome mislim na devet milijardi dolara inozemnog duga, devet milijardi kuna unutarnjeg duga i 15 milijardi kuna izdanih jamstava, od kojih će većinu morati platiti proračun. Stvarnu veličinu nasljedenih gubitaka još nismo do kraja ni utvrdili. Morali smo poći od postojeće situacije koja.je teška, ali smo pokušali biti odgovorni i zaustaviti pravac koji Hrvatsku vodi u gospodarski i politički kolaps - izjavio je premijer Račan.

Sjednica na kojoj je prihvaćen priredlog proračuna bila je izrazito teška. O tome govore i riječi zamjenika premijera dr. Gorana Granića, koji je oko podneva kratko izvijestio novinare da se u Banskim dvorima vode vrlo teški razgovori.

Sjednica je imala dvije pauze, a sve do kasnih poslijepodnevnih sati nije bilo sigurno da će ministri uspjeti usaglasiti prijedlog proračuna.