Slobodna Dalmacija: 7. 3. 2000.

SINDIKATI NA NOGAMA: KRŠI LI VLADA U STARTU PREDIZBORNA OBEĆANJA RAČAN POČEO "RAT" ZA PLAĆE

Lažno predizborno obećanje pobjedničke koalicije predstavlja šaku u oko za 213 tisuća korisnika državnog proračuna i još 30-ak tisuća zaposlenih u državnim fondovima

- Sindikalne središnjice posebno prigovaraju što je Vlada RH namjeru smanjivanja plaća donijela bez prethodnih pregovora sa sindikatima

Piše: Frenki LAUŠIĆ

Premijer Ivica Račan, predsjednik Socijaldemokratske partije, i Dražen Budiša, predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke, potpisali su tri dana prije parlamentarnih izbora izjavu po kojoj će plaće u javnim i državnim službama rasti koliko i prosječna plaća u državi, odnosno padati koliko i plaće u gospodarstvu.
Dva i pol mjeseca kasnije premijer Račan predlaže Hrvatskom državnom saboru smanjenje plaća korisnika državnog proračuna za pet posto, bez obzira na trend rasta plaća u gospodarstvu. Lažno predizborno pismeno obećanje pobjedničke koalicije predstavlja šaku u oko za 213 tisuća korisnika državnog proračuna i još tridesetak tisuća zaposlenih u državnim fondovima koji su zbog takvih obećanja bili potencijalni glasači bivše opozicije.

Istodobno takvo brutalno nepoštovanje vlastitog potpisa i kršenje preuzetih obveza novoj Vladi već u startu oduzima vjerodostojnost i ozbiljnost na koju se čitavo vrijeme kune.
Nije sporno da je Hrvatska demokratska zajednica ostavila iza sebe razoreno gospodarstvo koje proizvodi tek 64 posto u odnosu na razinu proizvodnje 1988., da 1,9 milijuna građana nema dovoljno sredstava za život i živi na rubu gladi, da bez posla dnevno ostaje oko 300 radnika, da ukupni broj nezaposlenih iznosi 355 000, da ove godine država mora platiti domaćim pravnim i fizičkim osobama 5,7 milijardi kuna kao dužničko naslijeđe HDZ-ove vlade, da 160 000 ljudi za svoj posao ne dobiva plaću... Moglo bi se još toga nabrojiti, ali sve to je nova Vlada znala i prije i politički je infantilno i nezrelo, a na koncu i cinično kada Račan i ekipa s Markova trga sada tvrde kako je gospodarsko i financijsko stanje u državi mnogo gore nego što su očekivali. Zar misle da su izbore gotovo plebiscitarno dobili zbog toga što su ljepši i zgodniji od HDZ-ovih političkih manekena?

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih djelatnosti, Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Vesna Kanižaj, predsjednica Nezavisnog sindikata srednjih škola, i drugi čelnici sindikata korisnika državnog proračuna izrijekom su najavili opći štrajk ako Sabor prihvati prijedlog Vlade.
Sindikalne središnjice posebno prigovaraju što je Vlada RH namjeru smanjivanja plaća donijela bez prethodnih pregovora sa sindikatima. Osobito kada se zna da su sindikati javnih i državnih službi još prije mjesec dana službeno zatražili pregovore o plaćama, koji još uvijek nisu započeti", stoji u priopćenju sindikalnih središnjica.
No, nije slučajno da je Vlada predložila smanjenje od pet posto korisnicima državnog proračuna dan nakon što su premijer, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar rada Davorko Vidović nazočili sjednici Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najjače gospodarske sindikalne središnjice. Vitomir Begović nam je rekao kako je sada prava prilika da se na sjednici GSV-a povede razgovor o politici plaća.
Argumenti ove gospodarske središnjice zbilja su razložni i jaki, ali to ne abolira Račanovu Vladu od grijeha koji je do sada bio zaštitni znak HDZ-a.

A to je da prvo povuče neki gospodarski potez, pa tek onda pita socijalne partnere za mišljenje.
Od nove Vlade se u katastrofalnoj gospodarskoj situaciji očekivao bar korektan pristup socijalnim pregovorima i bolje poznavanje situacije u državi.

U rangu Albanije

Plaća početnika s visokom stručnom spremom 1996. je bila za 20 posto manja od prosječne plaće u zemlji, dok je 1993. iznosila 21,5 posto iznad prosječne plaće u državi. Trogodišnjim povećanjima plaća od 1997. do 1999. plaće korisnika državnog sektora povećale su se za gotovo 80 posto, što znači da je u prosincu 1999. prosječna plaća u državi iznosila 3064 kune, a plaća VSS početnika 3029 kuna. U te tri godine plaće u gospodarstvu su nominalno narasle za 50 posto, dok je kupovna moć u privredi porasla za 40 posto, a u javnim službama 70 posto. Inače, nominalne plaće u Hrvatskoj su nominalno druge po veličini u tranzicijskim zemljama, ali je kupovna moć građana Hrvatske u tim istim zemljama na istom mjestu, ali odostraga. Manja kupovna moć građanstva je samo u Albaniji.

Ugroženi i liječnici

ZAGREB (Hina) — Sve sindikalne središnjice solidarne su sa sindikatima javnih i državnih službi u njihovu protivljenju namjeravanom smanjivanju plaća javnim i državnim službenicima.

Sindikalne središnjice smatraju da to nije prihvatljivo, jer uštede na ljudima nisu dobar put za rješavanje proračunskih problema, stoji u priopćenju sindikalnih središnjica.
One posebice prigovaraju što je Vlada namjeru smanjivanja plaća javnih i državnih službenika (od pet posto) donijela bez prethodnih dogovora sa sindikatima, osobito kada se zna da su sindikati javnih i državnih službi još prije mjesec dana službeno zatražili pregovore o plaćama koji još uvijek nisu započeti.
"Stoga je ovakva Vladina namjera bez prethodnog dogovora sa sindikatima u suprotnosti s međunarodnim obvezama Vlade na području sindikalnih prava i radnih standarda, te s međunarodnim demokratskim uzusima", stoji u priopćenju.
Potpisali su ga glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović, glavni tajnik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Krešimir Rožman, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak i dopredsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Božo Mikuš.
Predstavnici Hrvatskoga liječničkog sindikata izrazili su na sastanku u ponedjeljak s ministricom zdravstva dr. Anom Stavljenić—Rukavina nezadovoljstvo zbog najave smanjenja plaća za pet posto, a što je u suprotnosti s važećim kolektivnim ugovorom za zdravstvo, kao i predizbornim obećanjima, ističe se u priopćenju HLS-a koje je potpisao predsjednik Sindikata dr. Stjepan Kudlek.

Na sastanku s ministricom zdravstva je dogovoreno da će se između Sindikata i Vlade sklopiti Strukovni kolektivni ugovor, a odlučeno je i da se aktivira povjerenstvo za nadzor njegove provedbe.

Sindikat podsjeća da je prosječna plaća liječnika specijalista s deset godina radnog staža 5.300 kuna.