Vjesnik: 7. 3. 2000.
Vladin »pet postotni gaf« ugrozio socijalni pakt!
LJUBINKA MARKOVIĆ
Nakon što je pri utvrđivanju prijedloga državnog proračuna hrvatska Vlada odlučila zarezati i plaće, sindikati javnih službi žestoko su reagirali na najavu smanjenja plaća korisnicima državnog proračuna za pet posto, a potez Račanove vlade nazvali nedopustivim, skandaloznim i nemoralnim. Matica sindikata javnih službi zaprijetila je i štrajkom u ožujku, ako Vlada n
e sjedne za pregovarački stol. Ogorčeni sindikalisti ocjenjuju da je riječ o skandaloznoj prijevari nove vlasti i grubom kršenju predizbornih obećanja, jer je prije izbora jamčila da se plaće u prosvjeti, kulturi, državnoj upravi, znanosti i socijalnoj skrbi neće smanjivati. Zamjeraju Vladi i kršenje sindikalnih prava, odnosno to što je odluku o smanjenju plaća donijela sama, bez pregovora sa sindikatima.
Plaće u javnim i državnom službama su u prosincu porasle za 12 posto, što je tadašnja oporba, a sadašnja vlast, procijenila znatnim utegom u proračunu. Htijući imati jasno stanje, sindikati javnih službi tri dana prije izbora iskamčili su obećanje, koje je supotpisao Ivica Račan, po kojemu će plaće u javnim službama rasti barem koliko i drugima u državi. Odmah nakon izbora, odnosno najava iz Vlade o zamrzavanju plaća korisnicima državnog proračuna, sindikati javnih službi još su početkom veljače zatražili pregovore o plaćama. U međuvremenu nije bilo naznaka da će Vlada dirati plaće, a čak se najavljivalo da će ih pokušati zadržati na sadašnjoj razini. Također se izjavljivalo da je Vlada spremna na socijalni dijalog sa sindikatima o svim pitanjima.
Umjesto pregovora o plaćama, sindikate je nakon devetsatne sjednice Vlade dočekao hladni subotnji tuš. Šok je tim veći, pa i sindikati s pravom prosvjeduju, jer je samo nekoliko dana prije održana prva sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, a da Vladini predstavnici nisu ni zucnuli o namjeri da se smanje plaće. Vlada se, dakako, može opravdavati time da je jedva sklepala prijedlog državnog proračuna, koji je na kraju nabubrio za dodatne tri milijarde kuna rashoda. Ali, ako se zaklinje u dijalog sa sindikatima i nestrpljivo očekuje da s njima sklopi socijalni pakt, onda bi ju ta pogreška u koracima mogla stajati sindikalne podrške.
Za Vladu je svakako loš znak to što su se sa sindikatima javnih službi solidarizirali i industrijski sindikati. Prije svega zato, jer je Vlada, preskočivši pregovore, prekršila osnovna pravila ponašanja među socijalnim partnerima. Nakon pet postotnog »gafa«, više je nego upitno hoće li sindikati potpisati socijalni pakt s Vladom. Matica sindikata već je poručila da »nema socijalnog pakta s pseudosocijaldemokratskom politikom i nositeljima lažnih obećanja«. Nakon ogorčenih reakcija sindikata, Vladi jedino ostaje - pregovarati sa sindikatima. Makar i naknadno.