AFERE NEVEN BARAČ, BIVŠI PREDSJEDNIK UPRAVE DUBROVAČKE BANKE PUNA ČETIRI SATA IZNOSIO SVOJU OBRANU PRED ISTRAŽNIM SUCEM
Smijenili su me gangsteri, a Ivić Pašalić je peti ortak!

DUBROVNIK — Bivši predsjednik Uprave Dubrovačke banke d.d. Neven Barač u srijedu je gotovo puna četiri sata pred dubrovačkim istražnim sucem Perom Miloglavom u iskazu davao obranu u istražnom postupku koji se protiv njega vodi zbog osnovane sumnje da je zloporabio ovlasti u gospodarskom poslovanju, te tako sebi i drugima priskrbio znatnu protupravnu imovinsku korist.
Na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, istraga se zbog sumnje u kazneno djelo poticanja na zloporabu ovlasti u poslovanju vodi i protiv predsjednika Globus grupe Miroslava Kutle (42), Baračeva sina Zdeslava (39), predsjednika Uprave tvrtke Dastra iz Zagreba Antuna Crlenjaka (52), oca (65) i sina (38) Engelberta Schreibera, zastupnika tvrtke Tanora AG iz Vaduza u kneževini Lichtenstein, te zastupnika njemačke tvrtke Centar GmbH iz Sttutgarta Milana Cesarca (50).

- Ne osjećam se krivim ni po jednoj točki istražnog zahtjeva! Istražnom sucu dostavio sam sažetak svih transakcija koje mi se stavljaju na teret. Osobito mi je bilo važno dokazati da su sva sredstva plasirana u inozemstvo i vraćena u Hrvatsku. Od oko 52 milijuna DEM kredita i garancija Dubrovačke banke d.d. sve je vraćeno u Hrvatsku, a od 10 milijuna dolara vraćena su tri milijuna, dok je 7-8 milijuna na računu Kutlina "Platoinvesta" - izjavio je Barač novinarima kratko nakon saslušanja i dodao:
- Smijenili su me na gangsterski način i to je bila uzbuna za štediše. Zaustavljen je daljnji rast štednje i povučeni su depoziti gospodarstva teški oko 150 milijuna DEM. Takav odljev srušio bi svaku banku u Hrvatskoj, a i mnoge u Europi. Zatim je na vidjelo izišao raskid "ortačkog ugovora" kao razlog smjene, ali i moje inzistiranje na discipliniranom ponašanju dužnika. Priča o petom ortaku već je otrcana i rekao sam već da je to dr. Ivić Pašalić. U ugovoru stoji da "četiri ortaka daju 10 posto svoje imovine petome, svim članovima ortakluka poznatom ortaku, s kojim ugovor sklapa drugi član ortakluka". A to je Kutle - objasnio je Barač.

Pitanje petog ortaka bivši čelnik najsnažnije južnohrvatske bankarske institucije dodatno je obrazložio i usmenim iskazom pred istražnim sucem. Međutim, on nije želio odgovoriti na to pitanje nazočnom zamjeniku županijskog državnog odvjetnika Damiru Jasprici. To je obrazložio time da je već 4. travnja 1998. godine, kada je bio uhićen i saslušavan u istom istražnom centru, "objasnio da je uzrok smjenjivanja otkaz ortačkog ugovora, a ne floskule koje su se prosipale. Rekao sam kako se to objasnilo u intervjuu Nacionalu, koji je priložen predmetu, pa se zamjenik državnog odvjetnika mogao ranije upoznati s tim".
Na inzistiranje Jasprice da pojasni izjave u novinama da se protiv njega vodi politički proces, te da ga o tome nitko nije ništa pitao, Barač je izjavio:

- Tada sam mislio na vas, gospodine Jasprica! Imali ste dvije godine vremena da postavite to pitanje pa ga niste postavili sve do danas. Upućujem vas na pismo koje je Pašalić pisao gospodinu Tuđmanu 29. ožujka 1998. godine, objavljenom u Nacionalu prije nekoliko mjeseci, a u kojem npr. piše da Nevena Barača treba hitno procesuirati. Uhićenje se dogodilo pet dana nakon tog pisma, a neposredno nakon sjednice VONS-a.

U svojoj je obrani Barač dosta vremena posvetio i odnosu Dubrovačke banke d.d. s Globus grupom, o čemu je rekao i to da "nije Globus grupa uništila Dubrovačku banku, već obrnuto, zato što je banka, našavši se u situaciji izgubljenog povjerenja štediša, ostala bez depozita građana u visini od 115 milijuna DEM te "bila prisiljena prekinuti daljnje kreditiranje u obrtnoj sferi Globus grupe i - naplatiti sva plasirana sredstva u tim poduzećima. To ovi nisu mogli podnijeti i dogodilo se to što se dogodilo".
Na upit zamjenika državnog odvjetnika zašto nisu naplaćena sva potraživanje prema Kutlinoj Globus grupi, odgovorio je da ne zna, ali zna da je najmanje 200 milijuna svojih obveza Dastra platila svojim cesijama. On je dodao:

- I danas je Globus grupa većinski vlasnik tvrtke Prerada Split, koja vrijedi 250 ili 300 milijuna kuna. Ne znam zašto se to ne naplati? Vlasnik je i Mediteranskog osiguranja i niza drugih tvrtki. Osim toga, Dastra je 70-postotni dioničar Dione. Sve te tvrtke i danas posluju. Zašto se ne naplaćuju potraživanja, nemojte mene pitati. Za vrijeme moga mandata nisam pokušao ništa naplatiti preko Prime, Koteksa i drugih robnih kuća iz Splita.

Pojašnjavajući dalje zašto su stavljene hipoteke na nekretnine, on je obrazložio da je to prije svega "psihološki element", a da banci "nije bio cilj da dođe do pojedinih nekretnina". Kao zanimljivost je naveo osobnu spoznaju iz novina da njegova bivša banka prodaje svoja potraživanja kredita odobrenih za izgradnju jedne male pivovare u Splitu (krediti dospijevaju u sljedeće tri godine - op.a.) i navodno ih je spremna prodati za 50 posto vrijednosti, iako su svi krediti pokriveni hipotekom, a tim oblikom kreditnog jamstva pokrivene su nekretnine u trgovačkom centru Diona:

- Radi se o cijelom kompleksu u vrijednosti od nekih 60 milijuna DEM, a takav slučaj je i s robnim kućama Koteks, Prima, Standa i Dalma u Splitu - pojasnio je stari bankar.
Osim što je usmeno izložio elemente obrane, Barač se o brojnim točkama zahtjeva za provođenjem istrage izjasnio i pismeno, i to čak na 10 gusto kucanih stranica. Tu je opisao svoja iskustva i kreditni bonitet svih članica Globus grupe, ustvrdivši da su sva potraživanja, odnosno plasmani, bili dobro osigurani akceptima, mjenicama, bariranim čekovima i hipotekom na imovini. Sve tvrtke te grupe platile su Dubrovačkoj banci 1995.-1997. godine za kredite i provizije oko 60 milijuna DEM, a značajna je svakako činjenica da su članice te grupe imale brzo naplativa potraživanja. Napominjući kako je "neuredno izvršavanje obveza sankcionirao blokadom računa" (od prosinca 1997. do 23. veljače 1998. godine, kada je smijenjen s mjesta predsjednika Uprave banke, op.a.), naveo je da su nakon njegove smjene dovedene nekvalificirane osobe na mjesto predsjednika Uprave banke, odnosno osobe koje više nisu inzistirale na naplati potraživanja, nego su dale nove kredite.

Tako su na koncu omogućili Globus grupi da se oslobodi svih obveza prema Dubrovačkoj banci — koje su sve za oko 200 milijuna DEM ili oko 950 milijuna kuna proglašene kao rizične, otpisane i prenesene na teret državnog proračuna! Dubrovačka banka nije čak prihvatila ponuđenu nepokretnu imovinu Globus grupe kojom bi se pokrile sve dospjele i nedospjele obveze prema banci koja je tada imala prigodu da dođe u posjed nepokretne imovine u zamjenu za svoja potraživanja!
U pisanom je obliku Barač argumentirao naplativost svih proglašenih rizičnih plasmana koji mu se stavljaju na teret u zahtjevu za istražnim postupkom, a pri kraju tog dopisa Barač zbog uloge u aferi izrijekom proziva i tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda RH Milana Vukovića, državnog odvjetnika Marijana Hranjskog, te dubrovačkog županijskog državnog odvjetnika Anta Ruskovića i njegova zamjenika Damira Jaspricu koji su, kako je napisao, bili nazočni sastanku u Zagrebu 4. lipnja 1998. godine "sazvanom u povodu traženja štete za podizanje optužnice protiv mene". Recimo i to da na kraju dokumenta stoji: "Ako postoji krivnja, onda je ona izvan mene".