Uz uvjet da se istodobno poveća i neoporezivi dio plaće (najvjerojatnije na 1.200 kuna), zaposleni bi na plaću od 3.600 kuna (odnosno oporezivih 2.400 kuna) platio 480 kuna poreza, ili 40 kuna manje nego sada. Na plaću od 6.000 kuna, oporezovanu po dvije stope, plaćalo bi se 1.200 kuna poreza, a na plaću od 10.000 kuna - po tri porezne stope - platio bi se porez od 2.560 kuna.

Dok se zaokret u poreznoj politici od strane izvršne vlasti tumači kao prvi značajan korak prema smanjenju porezne presije i pravednijem poreznom sustavu, struka te promjene smatra nedovoljnim, parcijalnim i kozmetičkim.

Jedan od glavnih kritičara Škegrine porezne politike i stručnjak za porezne sustave, prof. Božidar Jelčić, upozorava da predložene porezne izmjene neće ukloniti glavne greške postojećeg sustava. Što se poreza na dohodak tiče, Jelčić navodi da je Hrvatska sa svoje dvije porezne stope izuzetak u Evropi, čiji porezni sustavi imaju od 4 do čak 17 stopa poreza na dohodak. Čak se i u istočnoevropskim zemljama primjenjuju najmanje 3 stope (u Poljskoj), dok Mađarska, Slovenija i Slovačka imaju 6 različitih stopa tog poreza.

Hrvatska, osim toga, “vodi” i po visini minimalne stope poreza na plaće. U većini evropskih zemalja minimalna stopa niža je od naših 20 posto, a raspon od najniže do najviše stope u pojedinoj zemlji kreće se od 25 do čak 43 postotna poena. U našem poreznom sustavu, taj raspon iznosi 15 postotnih poena, a uvođenje treće stope povećat će ga za svega 5 postotaka.

Više nego upitno za Jelčića je i smanjenje poreza na dobit na 20 posto, jer po sada važećem zakonu, poduzetnik može tražiti da bude obveznik poreza na dobit umjesto da plaća porez na dohodak. Ponovit će se, tvrdi Jelčić, stara praksa da poduzetnici umjesto da plate 40 posto poreza na dohodak, plate porez na dobit po dvostruko manjoj stopi. Štoviše, poduzetnik koji zapošljava više od 30 radnika, s ukupnim godišnjim prihodom iznad 2 milijuna kuna, po sadašnjem zakonu automatski ulazi u sustav poreza na dobit, i prema tome, plaćat će porez po povlaštenoj stopi od 20 posto. Po Jelčiću, jedina bi prihvatljiva stopa poreza na dobit, obzirom na takve okolnosti, bila najviša stona poreza na dohodak, dakle 40 posto.

Ako se doista htjelo smanjiti porezno opterećenje većine građana s niskim primanjima, trebalo je uvesti minimalnu stopu od 10 posto, smatra Jelčić. Po njegovu mišljenju, Vlada je pogriješila što nije predložila uvođenje pet poreznih stopa, i to u većem rasponu, jer bi tako mnogo uvjerljivije dokazala da doista namjerava jače porezno opteretiti bogatiji sloj stanovništva. I hadezeovoj se poreznoj politici, naime, predbacivalo da sveučilišne profesore, suce, liječnike i obrtnike, oporezuje jednakom stopom kao i tajkune i novopečene bogataše.