Jutarnji list: 15. 3. 2000.
Vlada poslodavaca
Piše: Helena Puljiz
Od svih mogućih interesnih skupina s kojima je objektivno mogla ući u sukob nakon preuzimanja Banskih dvora, Vlada Ivice Račana prvo je zaoštrila odnose sa sindikatima. Tako se dogodilo da se socijaldemokratska vlada već u prvom mjesecu svoje vladavine okrenula protiv biračkog tijela koje joj je i omogućilo smjenu vlasti i pri tome nije problem samo u smanjenju plaća korisnicima državnog proračuna. Bit problema krije se u političkom stavu koji je nova vlada zauzela prema vrijednosti rada i vrijednosti kapitala, dajući u svom "novom" vrijednosnom sustavu golemu prednost kapitalu pred radom. Jer.kako drukčije tumačiti premijerovu posljednju poruku sindikatima koji se bune zbog smanjenja plaća koje se isplaćuju iz proračuna da se nemaju što buniti jer kako je, eto svim radnicima koji rade, ali mjesecima ne primaju plaću. To bi za socijaldemokratskog premijera trebao biti posljednji argument kojim bi branio smanjenje životnog standarda ljudi kojimaje vlada poslodavac. Potrebe da se smanjuju plaće ne bi niti bilo, naime, da se oštrica Banskih dvora usmjeri na drugu adresu, na poslodavce. Svaka čast izuzecima, ali je opće poznato da su državna blagajna i prateći fondovi prazni jer većina hrvatskih poslodavaca ne plaća svojim radnicima poreze i dnprinose ili ih plaća u bitno manjem iznosu nego što se od njih očekuje. To nije nešto što se dogada u poduzećima s negativnim poslovanjem i u brojnim slučajevima riječ je o poduzećima koja dobro posluju, ali poslodavci radničke plaće pretvaraju u dobit. No, od vlade još ni. Smo čuli niti rijea o tome da bi možda u općem financijskom stezanju trebalo zahvatiti u zakonska i 'običajna' prava poslodavaca. Ne spominje se više niti promjena radnog zakonodavstva koju su stranke šestorice, a SDP prije svih, zazivali za vladavine HDZ-a.
Dapače, prvi dani pokazuju da su Račanovi ministri puni razumijevanja za njihove probleme i nedaće i s obje strane mogu se čuti samo riječi pohvale. Uostalom, i Vlada je poslodavac pa se ministrima vjerojatno čini normalnim da poslodavci suraduju s "poslodavcima". Ustavna odredba o socijalnoj državi Hrvatskoj opet tako postaje firaza za potkusuravanje, a ideja socijaldemokracije polako, ali sigurno klizi
u surovi liberalni kapitalizam.